Razlika između inačica stranice »Mediji«

Trenutačna izmjena od 21:52, 18. ožujka 2022.

Sredstva društvenog priopćavanja odnosno mediji, također i priopćajnice^[1] je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva. Prema Zakonu o medijima iz 2003. godine, mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike. Mediji nisu knjige, udžbenici, bilteni, katalozi ili drugi nositelji objavljivanja informacija koji su namijenjeni isključivo obrazovnom, znanstvenom i kulturnom procesu, oglašavanju, poslovnoj komunikaciji, unutarnjem radu trgovačkih društava, zavoda i ustanova, udruga, političkih stranaka, vjerskih i ostalih organizacija, školska glasila, "Narodne novine" Republike Hrvatske, službena glasila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostala službena priopćenja, plakati, letci, prospekti i transparenti, te video stranice bez žive slike i druge besplatne obavijesti, osim ako Zakonom nije drukčije propisano. Prve novine u Hrvatskoj, Ephemerides Zagrabienses, tiskane su u Zagrebu 1771. na latinskom jeziku, a prve novine na hrvatskom, Kraljski Dalmatin, pokrenute su 1806. u Zadru (istodobno su izlazile i na talijanskom).^[2]

Pojam

Pod medijem kao elementom komunikacije treba podrazumijevati svako sredstvo čijim se djelovanjem ostvaruje komuniciranje, čije su pretpostavke, motivi, sadržaj, efekti i posljedice u manjoj ili većoj mjeri određeni samim medijem.

Vrste medija

Najšira podjela je prema načinu distribucije:

Tiskani mediji (tiskovine) jesu novine i druga povremena izdanja koja izlaze u razmacima od najviše šest mjeseci, a u nakladi većoj od 500 primjeraka. Tiskano djelo koje izlazi povremeno u nakladi manjoj od 500 primjeraka smatra se tiskom ako je namijenjeno raspačavanju.^[3]
Elektronički mediji (televizija, radio i internetski portali)

Povijest

Teorija

Utjecaj na društvo

Mediji imaju velik utjecaj u društvu,uvelike služe povezivanju svijeta. Razvitkom tehnologije lakše i brže prenose vijesti diljem Zemlje a u budućnosti čak i dalje, te na taj način omogućavaju vam lakši pristup željenim informacijama. Svi imaju pravo na informacije i slobodu govora što je od iznimne važnosti. No, često mediji imaju negativni utjecaj na društvo, posebice na djecu , koja su izložena neprimjerenim sadržajima te to uvelike utječe na njihovo ponašanje. Posljednjih godina sve češća je televizijska ovisnost što rezultira prekomjernim gledanjem televizije.

Mediji u Hrvatskoj

Izvori

↑ Mario Grčević: Instrumental imenica i-vrste na -st u suvremenome hrvatskome književnom jeziku Jezik, g. 54., br. 1/2007.. str. 15.
"...istražio sam na temelju računalnoga korpusa koji obuhvaća 220 milijuna riječi iz sljedećih priopćajnica: Vjesnik... Slobodna Dalmacija... Narodne novine... Večernji list... HRT"
↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306926.html
↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306926.html

[1] Mario Grčević: Instrumental imenica i-vrste na -st u suvremenome hrvatskome književnom jeziku Jezik, g. 54., br. 1/2007.. str. 15.
"...istražio sam na temelju računalnoga korpusa koji obuhvaća 220 milijuna riječi iz sljedećih priopćajnica: Vjesnik... Slobodna Dalmacija... Narodne novine... Večernji list... HRT"

[2] ttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306926.html

[3] ttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306926.html

[1]

[2]

[3]

Inačica od 00:48, 13. srpnja 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 21:52, 18. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mediji'''-->'''~~Sredstva društvenog priopćavanja''' odnosno '''mediji''', također i '''priopćajnice'''<ref>Mario Grčević: [https://hrcak.srce.hr/file/71107 ''Instrumental imenica i-vrste na -st u suvremenome hrvatskome književnom jeziku''] Jezik, g. 54., br. 1/2007.. str. 15.<br>"''...istražio sam na temelju računalnoga korpusa koji obuhvaća 220 milijuna riječi iz sljedećih		Sredstva društvenog priopćavanja''' odnosno '''mediji''', također i '''priopćajnice'''<ref>Mario Grčević: [https://hrcak.srce.hr/file/71107 ''Instrumental imenica i-vrste na -st u suvremenome hrvatskome književnom jeziku''] Jezik, g. 54., br. 1/2007.. str. 15.<br>"''...istražio sam na temelju računalnoga korpusa koji obuhvaća 220 milijuna riječi iz sljedećih
	priopćajnica: Vjesnik... Slobodna Dalmacija... Narodne novine... Večernji list... HRT''"</ref> je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) [[vijest\|vijesti]] i [[audio-vizualni\|audio-vizualnih]] [[sadržaj\|sadržaja]] u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva. Prema Zakonu o medijima iz [[2003.]] godine, mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, [[glas]]a, [[zvuk]]a ili slike. Mediji nisu knjige, udžbenici, bilteni, katalozi ili drugi nositelji objavljivanja informacija koji su namijenjeni isključivo obrazovnom, znanstvenom i kulturnom procesu, oglašavanju, poslovnoj komunikaciji, unutarnjem radu trgovačkih društava, zavoda i ustanova, udruga, političkih stranaka, vjerskih i ostalih organizacija, školska glasila, "[[Narodne novine]]" Republike Hrvatske, službena glasila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostala službena priopćenja, plakati, letci, prospekti i transparenti, te video stranice bez žive slike i druge besplatne obavijesti, osim ako Zakonom nije drukčije propisano. Prve novine u Hrvatskoj, Ephemerides Zagrabienses, tiskane su u Zagrebu 1771. na latinskom jeziku, a prve novine na hrvatskom, Kraljski Dalmatin, pokrenute su 1806. u Zadru (istodobno su izlazile i na talijanskom).<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306926.html</ref>		priopćajnica: Vjesnik... Slobodna Dalmacija... Narodne novine... Večernji list... HRT''"</ref> je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) [[vijest\|vijesti]] i [[audio-vizualni\|audio-vizualnih]] [[sadržaj\|sadržaja]] u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva. Prema Zakonu o medijima iz [[2003.]] godine, mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, [[glas]]a, [[zvuk]]a ili slike. Mediji nisu knjige, udžbenici, bilteni, katalozi ili drugi nositelji objavljivanja informacija koji su namijenjeni isključivo obrazovnom, znanstvenom i kulturnom procesu, oglašavanju, poslovnoj komunikaciji, unutarnjem radu trgovačkih društava, zavoda i ustanova, udruga, političkih stranaka, vjerskih i ostalih organizacija, školska glasila, "[[Narodne novine]]" Republike Hrvatske, službena glasila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostala službena priopćenja, plakati, letci, prospekti i transparenti, te video stranice bez žive slike i druge besplatne obavijesti, osim ako Zakonom nije drukčije propisano. Prve novine u Hrvatskoj, Ephemerides Zagrabienses, tiskane su u Zagrebu 1771. na latinskom jeziku, a prve novine na hrvatskom, Kraljski Dalmatin, pokrenute su 1806. u Zadru (istodobno su izlazile i na talijanskom).<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306926.html</ref>