Kistanje (sudbeni kotar): razlika između inačica

Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 21:12

Sudbeni kotar Kistanje bio je jedan od sudbenih kotara (njem. Gerichtsbezirk), koji su predstavljali manje upravno-teritorijalne jedinice nekadašnje Carevine Austrije u okvirima Austro-Ugarske monarhije. Zajedno sa sudbenim kotarima Benkovac i Obrovac činio je veću upravno-teritorijalnu jedinicu politički kotar Benkovac u sastavu austrijske krunske zemlje Dalmacije. Prostirao se je 1900. godine na 317,21 km²^[1], a sjedište sudbenog kotara bilo je u Kistanjama.

Stanovništvo

Godine 1900. u sudbenom je kotaru Kistanjama živjelo 10.049 stanovnika^[2] popisanih kao lokalno civilno stanovništvo i "stranci" (stanovništvo iz drugih dijelova carstva - "nezavičajno" (njem. Staatsfremde) bez stalnog boravka u Dalmaciji, zatečeno na licu u vrijeme popisa, koje je u popisnim kolonama bilo vjerski, ali ne i jezično raspoređeno)), te kao vojničko stanovništvo. Izjašnjavanja u smislu narodnosne pripadnosti nije bilo, a hrvatski i srpski jezik iskazani su kao jedan jezik pod službenim imenom "srpsko-hrvatski jezik" (njem. serbo-kroatisch)^[3].

U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 10.049 osoba ili 100% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, "zemaljskog" iz Dalmacije 10.048 ili 99,99%, te "nezavičajnog" odn. iz drugih dijelova monarhije jedna osoba ili 0,009%. Vojničkoga stanovništva nije bilo.

Sudbeni kotar Kistanje
S.K.	stanovništvo 1900.	rimokatolici	pravoslavci	ostale vjere	njemački	hrvatski ili srpski	talijanski	ostali jezici	"nezavičajno" st. ("Staatsfremde")	bilješka
Sudbeni kotar Kistanje	10.049	1.098	8.951	-	1	10.036	11	-	1	Sada je podijeljen između upravnih jedinica: općina Ervenik i Kistanje (Šibensko-kninska županija), te grada Benkovca i općine Lišane Ostrovičke (Zadarska županija).
%	100%	10,92%	89,07%	-	0,00%	99,87%	0,10%	-	0,00%

Naselja

Sudbeni kotar Kistanje koji je istodobno bio i općina sastojao se iz 12 naseljenih mjesta i njihovih dijelova - zaselaka (u zagradi je dat broj stanovnika s popisa od 31. prosinca 1900. godine):

Sudbeni kotar Kistanje - naselja i stanovništvo
naseljeno mjesto	stanovništvo 1900.	rimokatolici	pravoslavci	ostale vjere	njemački	hrvatski ili srpski	talijanski	ostali jezici	"nezavičajno" st. ("Staatsfremde")	pripadajući dijelovi naselja	bilješka
Biovičino Selo	933	-	933	-	-	933	-	-	-	Bukovića Trap (32), Donja Mala ili Donje Selo (149), Gornje Selo ili Staro Selo (384), Korlačani (97), Ljubovići (42), Petrova Crkva (1), Pod Kršom (174), U Polju (54)
Bjelina ili Bjeline	802	118	684	-	-	802	-	-	-	Bjelina ili Bjeline (374), Čekić (5), Dobra Gora (20), Gračak (220), Kalanjeva Draga (155), Pod Kosom (28)	Sada se iskazuje pod imenom Bjelina.
Dobropoljci	608	31	577	-	-	608	-	-	-	Dobra Gora ili Dobrići (104), Nad Poljem (44), Nad Poljem ili Staro Selo (159), Pod Poljem (108), Pri Polju (69), Smrdeljica (121), U Polju (3)
Ervenik Donji	990	-	990	-	-	990	-	-	-	Bakljajuša (40), Budović (95), Dračevica (289), Krmeća Glava (58), Plješevica (37), Pod Gradinom (78), Pod Kraj (94), Prklje (299)	U 1971. spojeno sa bivšim naseljem Ervenik Gornji* u novo naselje Ervenik.*
Ervenik Gornji	1.476	620	856	-	-	1.476	-	-	-	Bezulje (59), Bjela Vlaka (77), Brdar Polje (68), Brina (8), Butiga (32), Duboki Dolac (136), Jokića Glavica ili Kom (8), Kosa (8), Koštica (102), Kovčević (264), Mali Dolac (62), Objajac (7), Pod Grgišicom (60), Pod Krivonosom (72), Pod Orlićim (17), Pod Šarajicom (44), Pri Polju (85), Radinje (123), Ravna Lokva (30), Seline (79), Tonkovac (127), U Gredini (8)	U 1971. spojeno sa bivšim naseljem Ervenik Donji* u novo naselje Ervenik.*
Ivoševci	1.047	-	1.047	-	-	1.047	-	-	-	Donje Selo (93), Dračevo Brdo (159), Gornje Selo (249), Korolije Gornje (109), Kutlača (44), Manajlovac (0), Novoselci (126), Pod Šljemenom ili Tišmin Varoš (239), Suvi Štir (28)	U 1953. povećano za bivše naselje Rudele u Polju* koje je ukinuto.*
Kistanje	1.876	73	1.803	-	-	1.864	11	-	1	Bukovica (45), Čelopek (57), Čučevo (100), Draga ili Lalića Draga (315), Kistanje ili Varoš Kvartir (375), Kistanjsko Polje (397), Pod Jezerom (82), Krka ili Sveti Arhanđel (30), Kula Pojata (0), Laškovica (55), Njiva Velika (37), Srnjani ili Trnovača (205), Tvrdi Krš ili Bezbradice (178)
Kolašac	260	2	258	-	1	259	-	-	-	Budim (6), Kolašac (168), Vlaka (86)
Modrino Selo	520	-	520	-	-	520	-	-	-	Donje Selo (258), Donje Selo (11), Gornje Selo (35), Vrbnik (80), Zmištak (136)
Nunić	607	254	353	-	-	607	-	-	-	Donje Polje (165), Draga (66), Gornje Selo (132), Gornje Selo na Kršci (105), Podi pod Poljem (15), Podi Varoš (124)
Parčić	557	-	557	-	-	557	-	-	-	Marica (329), Prosjek (129), Zmištak (99)
Rudele	373		373	-	-	373	-	-	-	Miljačka (6), Rudele u Polju (341), Tuk (26)	U 1953. pod imenom Rudele u Polju* ukinuto i priključeno naselju Ivoševci.*

Literatura

Gemeindelexikon der im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder; Bearbeitet auf Grund der Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979.

Izvori

↑ Zeno.org Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien
↑ Ante Bralić: Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji, Časopis za suvremenu povijest, br. 3./2007., str. 732 - 733
↑ Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.

[zeno-1] Zeno.org Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien

[Bralić-2] Ante Bralić: Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji, Časopis za suvremenu povijest, br. 3./2007., str. 732 - 733

[Gemeindelexikon-3] Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.

[1]

[2]

[3]

Inačica od 1. studeni 2021. u 16:33 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 519.635 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 21:12 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 519.635 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kistanje (sudbeni kotar)'''-->'''~~Sudbeni kotar Kistanje''' bio je jedan od [[Sudbeni kotari u Austro-Ugarskoj\|sudbenih kotara]] ([[Njemački jezik\|njem.]] ''Gerichtsbezirk''), koji su predstavljali manje upravno-teritorijalne jedinice nekadašnje [[Cislajtanija\|Carevine Austrije]] u okvirima [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske monarhije]]. Zajedno sa sudbenim kotarima [[Benkovac (sudbeni kotar)\|Benkovac]] i [[Obrovac (sudbeni kotar)\|Obrovac]] činio je veću upravno-teritorijalnu jedinicu politički [[Benkovački kotar\|kotar Benkovac]] u sastavu austrijske krunske zemlje [[Kraljevina Dalmacija\|Dalmacije]]. Prostirao se je [[1900.]] godine na 317,21 km<sup>2</sup><ref name="zeno">[http://www.zeno.org/Meyers-1905/K/meyers-1905-004-0429 Zeno.org] Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien</ref>, a sjedište sudbenog kotara bilo je u [[Kistanje\|Kistanjama]].		Sudbeni kotar Kistanje''' bio je jedan od [[Sudbeni kotari u Austro-Ugarskoj\|sudbenih kotara]] ([[Njemački jezik\|njem.]] ''Gerichtsbezirk''), koji su predstavljali manje upravno-teritorijalne jedinice nekadašnje [[Cislajtanija\|Carevine Austrije]] u okvirima [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske monarhije]]. Zajedno sa sudbenim kotarima [[Benkovac (sudbeni kotar)\|Benkovac]] i [[Obrovac (sudbeni kotar)\|Obrovac]] činio je veću upravno-teritorijalnu jedinicu politički [[Benkovački kotar\|kotar Benkovac]] u sastavu austrijske krunske zemlje [[Kraljevina Dalmacija\|Dalmacije]]. Prostirao se je [[1900.]] godine na 317,21 km<sup>2</sup><ref name="zeno">[http://www.zeno.org/Meyers-1905/K/meyers-1905-004-0429 Zeno.org] Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien</ref>, a sjedište sudbenog kotara bilo je u [[Kistanje\|Kistanjama]].

	==Stanovništvo==		==Stanovništvo==