More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Karađorđev park''' u [[Beograd]]u se prostire između Bulevara oslobođenja (Bulevar JNA) i Nebojšine ulice. Na ovom mjestu, za vrijeme napada na [[Beograd]] [[1806.]] godine, bio je jedan od logora ustaničke vojske. Poslije zauzimanja Beograda svi poginuli ustanici ovdje su sahranjeni. Knez [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandar Karađorđević]]{{newdsm}} podigao je [[1848.]] na tom vojničkom groblju spomenik s natpisom: "U slavu i čast srb-junacima za otečestvo hrabro izginuvšim 1806. godine podiže spomenik ovdi." To je ujedno i prvi javni spomenik podignut u Beogradu. | |||
Park se počeo formirati poslije podizanja spomenika, a znatno je proširen [[1903.]] i [[1904.]] godine. kada je napravljen vijenjak (sijenica) koji i danas postoji na maloj uzvišici. Pred [[Drugi svjetski rat]] u parku je napravljeno sklonište, u kojem su [[6. travnja]] [[1941.]] godine, za vrijeme [[travanjski rat|njemačkog bombardiranja]], našla [[smrt]] 192 Beograđanina. Kamena ploča na tom mjestu podsjeća na događaj. U parku je podignuto još nekoliko spomenika. | Park se počeo formirati poslije podizanja spomenika, a znatno je proširen [[1903.]] i [[1904.]] godine. kada je napravljen vijenjak (sijenica) koji i danas postoji na maloj uzvišici. Pred [[Drugi svjetski rat]] u parku je napravljeno sklonište, u kojem su [[6. travnja]] [[1941.]] godine, za vrijeme [[travanjski rat|njemačkog bombardiranja]], našla [[smrt]] 192 Beograđanina. Kamena ploča na tom mjestu podsjeća na događaj. U parku je podignuto još nekoliko spomenika. | ||
Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 12:40
Karađorđev park u Beogradu se prostire između Bulevara oslobođenja (Bulevar JNA) i Nebojšine ulice. Na ovom mjestu, za vrijeme napada na Beograd 1806. godine, bio je jedan od logora ustaničke vojske. Poslije zauzimanja Beograda svi poginuli ustanici ovdje su sahranjeni. Knez Aleksandar Karađorđević
- REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu podigao je 1848. na tom vojničkom groblju spomenik s natpisom: "U slavu i čast srb-junacima za otečestvo hrabro izginuvšim 1806. godine podiže spomenik ovdi." To je ujedno i prvi javni spomenik podignut u Beogradu.
Park se počeo formirati poslije podizanja spomenika, a znatno je proširen 1903. i 1904. godine. kada je napravljen vijenjak (sijenica) koji i danas postoji na maloj uzvišici. Pred Drugi svjetski rat u parku je napravljeno sklonište, u kojem su 6. travnja 1941. godine, za vrijeme njemačkog bombardiranja, našla smrt 192 Beograđanina. Kamena ploča na tom mjestu podsjeća na događaj. U parku je podignuto još nekoliko spomenika.