Razlika između inačica stranice »Karapanã«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Karapanã''' (Carapana, Carapanã, Carapanã-tapuia, Karapanã-tapúya, Karapanã-tapuya, Mextã, Mehtã, Karapaná-tapuyo, Muteamasa, Ukopinõpõna) /(karapanã-tapúya označava narod moskita ili "gente-mosquito"), pleme [[tucanoan]] Indijanaca sa rijeke [[Caño Tí]] (pritok srednjeg Vaupésa) i gornje [[Papurí]] i [[Pirá-Paraná]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] i u regijama [[São Gabriel]] i [[Pari-Cachoeira]] u [[Brazil]]u. | |||
Sastoje se od 8 podskupina. Ima ih oko 600 u Kolumbiji (1990 SIL) i oko 50 u Brazilu (1986 SIL) na rezervatima Terra Indígena Méria (općina [[Alvarães]]) i Terra Indígena Miratu (općina [[Uarini]]). Jezik (carapana, möxd´äa, mochda, moxdoa, karapaná) pripada skupini [[tatuyo]]. | Sastoje se od 8 podskupina. Ima ih oko 600 u Kolumbiji (1990 SIL) i oko 50 u Brazilu (1986 SIL) na rezervatima Terra Indígena Méria (općina [[Alvarães]]) i Terra Indígena Miratu (općina [[Uarini]]). Jezik (carapana, möxd´äa, mochda, moxdoa, karapaná) pripada skupini [[tatuyo]]. | ||
Trenutačna izmjena od 12:36, 18. ožujka 2022.
Karapanã (Carapana, Carapanã, Carapanã-tapuia, Karapanã-tapúya, Karapanã-tapuya, Mextã, Mehtã, Karapaná-tapuyo, Muteamasa, Ukopinõpõna) /(karapanã-tapúya označava narod moskita ili "gente-mosquito"), pleme tucanoan Indijanaca sa rijeke Caño Tí (pritok srednjeg Vaupésa) i gornje Papurí i Pirá-Paraná u Kolumbiji i u regijama São Gabriel i Pari-Cachoeira u Brazilu.
Sastoje se od 8 podskupina. Ima ih oko 600 u Kolumbiji (1990 SIL) i oko 50 u Brazilu (1986 SIL) na rezervatima Terra Indígena Méria (općina Alvarães) i Terra Indígena Miratu (općina Uarini). Jezik (carapana, möxd´äa, mochda, moxdoa, karapaná) pripada skupini tatuyo.
Literatura
- Uribe C., Carlos, Etnografía karapana: un estudio socio-económico de la comunidad. Tesis. Bogotá: Universidad de Los Andes. 1972.