Razlika između inačica stranice »Kamasinski jezik«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kamasinski jezik'''-->'''Kamasinski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=xas xas]; kamas, kamasinski), izumrli [[Samojedski jezici|samojedski]] jezik<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=xas Ethnologue (16th)]</ref>, [[Uralski jezici|uralska]] porodica, kojim su na području planina [[Sajan]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]] govorila plemena [[Kamasinci]] (Камасинцы) koji sebe nazivaju Kalmaži (Калмажи), i [[Kojbali]]. Gotovo svi su asimilirani u [[Rusi|Ruse]] u ranom 20. stoljeću i govore ruski (selo [[Abalakovo]]). postojala su dva dijalekta, kojbalski i kamasinski. Posljednja govornica bila je [[Klavdija Zaharovna Plotnikova]] (Клавдия Захаровна Плотникова) (cc. 1895-1989)
Kamasinski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=xas xas]; kamas, kamasinski), izumrli [[Samojedski jezici|samojedski]] jezik<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=xas Ethnologue (16th)]</ref>, [[Uralski jezici|uralska]] porodica, kojim su na području planina [[Sajan]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]] govorila plemena [[Kamasinci]] (Камасинцы) koji sebe nazivaju Kalmaži (Калмажи), i [[Kojbali]]. Gotovo svi su asimilirani u [[Rusi|Ruse]] u ranom 20. stoljeću i govore ruski (selo [[Abalakovo]]). postojala su dva dijalekta, kojbalski i kamasinski. Posljednja govornica bila je [[Klavdija Zaharovna Plotnikova]] (Клавдия Захаровна Плотникова) (cc. 1895-1989)


== Izvori ==
== Izvori ==

Trenutačna izmjena od 11:37, 18. ožujka 2022.

Kamasinski jezik (ISO 639-3: xas; kamas, kamasinski), izumrli samojedski jezik[1], uralska porodica, kojim su na području planina Sajan u južnoj Rusiji govorila plemena Kamasinci (Камасинцы) koji sebe nazivaju Kalmaži (Калмажи), i Kojbali. Gotovo svi su asimilirani u Ruse u ranom 20. stoljeću i govore ruski (selo Abalakovo). postojala su dva dijalekta, kojbalski i kamasinski. Posljednja govornica bila je Klavdija Zaharovna Plotnikova (Клавдия Захаровна Плотникова) (cc. 1895-1989)

Izvori

Vanjske poveznice