Zenodot: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bnk |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Zenodot''' ([[starogrčki]]: ''Ζηνόδοτος''), bio je [[Antička Grčka|grčki]] filolog, [[književnik kritičar]] i [[Proučavanje Homera|homerovski učenjak]]. Bio je rodom iz [[Efeza]] i učenik [[Filita sa Kosa|Filite sa Kosa]], a najpoznatiji je kao prvi nadglednik, odnosno glavni [[knjižničar]] [[Aleksandrijska knjižnica|Aleksandrijske knjižnice]]. Živio je za vrijeme prva dva vladara [[Ptolemejevići|Ptolemejida]], a na vrhuncu reputacije je bio oko 280. pr. Kr. | |||
Osim što je bio prvi nadglednik knjižnice, Zenodot je bio i prvi književni urednik ({{polytonic|διορθωτής}} ''diorthōtes'') [[Homer]]a. Njegovi suradnici su bili [[Alexander Aetolus|Aleksandar iz Etolije]] i [[Likofron iz Halkide]], kojima je povjereno redigiranje tragičnih, odnosno komičnih pisaca, dok je Zenodot preuzeo Homera i epske pjesnike. | Osim što je bio prvi nadglednik knjižnice, Zenodot je bio i prvi književni urednik ({{polytonic|διορθωτής}} ''diorthōtes'') [[Homer]]a. Njegovi suradnici su bili [[Alexander Aetolus|Aleksandar iz Etolije]] i [[Likofron iz Halkide]], kojima je povjereno redigiranje tragičnih, odnosno komičnih pisaca, dok je Zenodot preuzeo Homera i epske pjesnike. | ||
Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 17:04
Zenodot (starogrčki: Ζηνόδοτος), bio je grčki filolog, književnik kritičar i homerovski učenjak. Bio je rodom iz Efeza i učenik Filite sa Kosa, a najpoznatiji je kao prvi nadglednik, odnosno glavni knjižničar Aleksandrijske knjižnice. Živio je za vrijeme prva dva vladara Ptolemejida, a na vrhuncu reputacije je bio oko 280. pr. Kr.
Osim što je bio prvi nadglednik knjižnice, Zenodot je bio i prvi književni urednik (διορθωτής diorthōtes) Homera. Njegovi suradnici su bili Aleksandar iz Etolije i Likofron iz Halkide, kojima je povjereno redigiranje tragičnih, odnosno komičnih pisaca, dok je Zenodot preuzeo Homera i epske pjesnike.
Pretpostavlja se kako je upravo Zenodot odgovoran za podjelu Homerovih pjesama na 24 knjige.
Reference
- R. Pfeiffer (1968), History of Classical Scholarship (Oxford), pp. 105–22
- L.D. Reynolds and N.G. Wilson (1991), Scribes and Scholars (3rd edition, Oxford), pp. 8–12