Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zemljopisni pol: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnk
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zemljopisni pol'''-->'''Zemljopisni pol''' je zamišljena točka u kojoj [[planetarna os]] (os vrtnje) probada površinu [[planet]]a ili nekog tijela koje se okreće oko svoje osi. U općenitom slučaju govorimo o polovima [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]].
Zemljopisni pol''' je zamišljena točka u kojoj [[planetarna os]] (os vrtnje) probada površinu [[planet]]a ili nekog tijela koje se okreće oko svoje osi. U općenitom slučaju govorimo o polovima [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]].


Budući da planetarna os probada planetarnu površinu u dvije točke probodišta nazivamo [[sjeverni pol]] i [[južni pol]]. Na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] su imena polova određena povijesnim razlozima, no u općenitom slučaju nije uvijek jasno kako ćemo nazvati polove tijela, jer im osi mogu biti različito usmjerene. Kada govorimo o tijelima u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] uobičajeno se za sjeverni pol tijela uzima pol bliži smjeru zvijezde [[sjevernjača|Sjevernjače]].
Budući da planetarna os probada planetarnu površinu u dvije točke probodišta nazivamo [[sjeverni pol]] i [[južni pol]]. Na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] su imena polova određena povijesnim razlozima, no u općenitom slučaju nije uvijek jasno kako ćemo nazvati polove tijela, jer im osi mogu biti različito usmjerene. Kada govorimo o tijelima u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] uobičajeno se za sjeverni pol tijela uzima pol bliži smjeru zvijezde [[sjevernjača|Sjevernjače]].

Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 17:00

Zemljopisni pol je zamišljena točka u kojoj planetarna os (os vrtnje) probada površinu planeta ili nekog tijela koje se okreće oko svoje osi. U općenitom slučaju govorimo o polovima nebeskih tijela.

Budući da planetarna os probada planetarnu površinu u dvije točke probodišta nazivamo sjeverni pol i južni pol. Na Zemlji su imena polova određena povijesnim razlozima, no u općenitom slučaju nije uvijek jasno kako ćemo nazvati polove tijela, jer im osi mogu biti različito usmjerene. Kada govorimo o tijelima u Sunčevom sustavu uobičajeno se za sjeverni pol tijela uzima pol bliži smjeru zvijezde Sjevernjače.

Neka tijela u Sunčevom sustavu (npr. Saturnov mjesec Hiperion ili asteroid 4179 Toutatis) nemaju definirane polove, zbog svoje kaotične rotacije, uzrokovane nepravilnim oblikom ili gravitacijskim utjecajima obližnjih tijela.

Ako planet posjeduje magnetno polje, polovi se ne moraju poklapati sa magnetnim polovima planeta.