Zdravko Birimiša: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnk |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Zdravko Birimiša''' ([[Dubrovnik]], [[1911.]] {{--}} [[Split]], [[1985.]]) je bio hrvatski [[pravnik]] i športaš. | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 16:38
Zdravko Birimiša (Dubrovnik, 1911. − Split, 1985.) je bio hrvatski pravnik i športaš.
Životopis[uredi]
Rodio se je u Dubrovniku. U Zagrebu studirao i doktorirao pravo. Zaposlio se u Splitu kao odvjetnik. Pred rat je imao zajednički odvjetnički ured s Ivom Tartagliom, bivšim banom Primorske banovine. Bavio se je veslanjem i vaterpolom. Bio je športski radnik. Zdravko Birimiša i glumica Marija Danira roditelji su Mani,[1] prve intendantice u povijesti hrvatskoga kazališta.
Bio je vizionar modernog vaterpola, čovjek ispred svog vremena. Po procjenama vaterpolskih stručnjaka Birimiša je bio jedini pravi vaterpolski znalac onog vremena, osobito u tehnici i taktici. Politički je bio pristaša Hrvatske seljačke stranke. Uspostavom Banovine Hrvatske, Birimiša je bio bio glavni nositelj ideje da JŠK Jadran postane HŠK Jadran, a u toj su ga zamisli podupirali Filip Bonačić, dr. Nenad Ožanić, Miro Mihovilović i ostali. Nakon žučne sjednice, u tome su uspjeli.
Kad je Rimskim ugovorima Split pao pod talijansku okupaciju, Birimiša je djelovao u ilegali. Bio je predsjednik hrvatskog Narodnoga odbora općine grada Splita u ilegali. U poraću je dvije godine bio prvi predsjednik Jadrana te prvi predsjednik splitske SOFK-e. Poslije rata branio je na sudu svog kolegu iz zajedničkog ureda Ivu Tartagliju, jer su ga jugokomunisti optužili za navodnu suradnju s okupatorom. Birimiša je iznimno dobro branio kolegu, zbog čega je poslije pao u nemilost kod ondašnjih vlastiju.
Izvori[uredi]
- Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: Petar Požar, Split, 2001., ISBN 958-98046-2-0 nevaljani ISBN, str. 55.
- Renato Vučetić - Splićo: Sportski vremeplov: Osamdeseti rođendan splitskoga Jadrana (2). Vizionar Zdravko Birimiša, Slobodna Dalmacija, 14. kolovoza 2000.
- ↑ Franjo Maletić, gl. ur., Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb, Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6 nevaljani ISBN, str. 224.