Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zapadni Baludži: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnk
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zapadni Baludži'''-->'''Zapadni Baludži''' (), jedna od tri glavnih jezičnih i zemljopisnih skupina [[Baludži|Baludža]] koji danas žive u [[Baludžistan]]u na području [[Pakistan]]a, [[Iran]]a, [[Afganistan]]a i [[Turkmenistan]]a. Njihova populacija iznosi preko 1.8 milijuna, od čega 1.1 milijun ljudi govori [[zapadnobaludžijski jezik|zapadnobaludžijski]] u Pakistanu na sjeverozapadu provincije [[Baludžistan]], a ostali u Iranu (451,000; 1986) na sjeveru zemlje gdje se zovu [[Yarahmadza]]; 200,000 u Afganistanu (1979) uz rijeku [[Helmand]] i oko grada [[Zaranj]]; i 28,000 u Turkmenistanu (1993) u distriktima [[Bayram-Ali]] i [[Iolotan]]. U Turkmenistan Zapadni Baludži i nešto [[Brahui]]a dolaze iz Afganistana. Tu ih je ujedinio [[Kerim Khan]].
Zapadni Baludži''' (), jedna od tri glavnih jezičnih i zemljopisnih skupina [[Baludži|Baludža]] koji danas žive u [[Baludžistan]]u na području [[Pakistan]]a, [[Iran]]a, [[Afganistan]]a i [[Turkmenistan]]a. Njihova populacija iznosi preko 1.8 milijuna, od čega 1.1 milijun ljudi govori [[zapadnobaludžijski jezik|zapadnobaludžijski]] u Pakistanu na sjeverozapadu provincije [[Baludžistan]], a ostali u Iranu (451,000; 1986) na sjeveru zemlje gdje se zovu [[Yarahmadza]]; 200,000 u Afganistanu (1979) uz rijeku [[Helmand]] i oko grada [[Zaranj]]; i 28,000 u Turkmenistanu (1993) u distriktima [[Bayram-Ali]] i [[Iolotan]]. U Turkmenistan Zapadni Baludži i nešto [[Brahui]]a dolaze iz Afganistana. Tu ih je ujedinio [[Kerim Khan]].


Baludži jezično pripadaju istoimenoj podskupini sjeverozapadne skupine [[zapadnoiranski jezici|zapadnoiranskih]] jezika<ref>[http://www.joshuaproject.net/peoples.php?rop3=110770 Baloch, Western (populacija)]</ref> i njihovi bliži srodnici su [[Koroshi]] iz [[iran]]ske provincije [[Fars]] i [[Bashkardi]] iz istočnog [[Hormozgan]]a. Njihovo etničko porijeklo nije u potpunosti razjašnjeno.  
Baludži jezično pripadaju istoimenoj podskupini sjeverozapadne skupine [[zapadnoiranski jezici|zapadnoiranskih]] jezika<ref>[http://www.joshuaproject.net/peoples.php?rop3=110770 Baloch, Western (populacija)]</ref> i njihovi bliži srodnici su [[Koroshi]] iz [[iran]]ske provincije [[Fars]] i [[Bashkardi]] iz istočnog [[Hormozgan]]a. Njihovo etničko porijeklo nije u potpunosti razjašnjeno.  

Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 15:30

Zapadni Baludži (), jedna od tri glavnih jezičnih i zemljopisnih skupina Baludža koji danas žive u Baludžistanu na području Pakistana, Irana, Afganistana i Turkmenistana. Njihova populacija iznosi preko 1.8 milijuna, od čega 1.1 milijun ljudi govori zapadnobaludžijski u Pakistanu na sjeverozapadu provincije Baludžistan, a ostali u Iranu (451,000; 1986) na sjeveru zemlje gdje se zovu Yarahmadza; 200,000 u Afganistanu (1979) uz rijeku Helmand i oko grada Zaranj; i 28,000 u Turkmenistanu (1993) u distriktima Bayram-Ali i Iolotan. U Turkmenistan Zapadni Baludži i nešto Brahuia dolaze iz Afganistana. Tu ih je ujedinio Kerim Khan.

Baludži jezično pripadaju istoimenoj podskupini sjeverozapadne skupine zapadnoiranskih jezika[1] i njihovi bliži srodnici su Koroshi iz iranske provincije Fars i Bashkardi iz istočnog Hormozgana. Njihovo etničko porijeklo nije u potpunosti razjašnjeno.

Tradicionalno žive od kombinacije polunomadskog (sezonskog stočarstva; ovce, goveda i koze) i poljodjelstva (pšenica). Tijekom ljeta žive u stalnim naseljima u planinama, a kroz zimu lutaju sa svojom stokom u potrazi za pašnjacima. Zemlja nije u privatnom vlasništvu nego u vlasništvu plemena kojih među Baludžima ima oko 500.

Znatan dio prihoda ovisi i o sakupljanju. Takozvana dwarf palm koja raste divlje u Baludžistanu, ima namjenu i u prehrani i kao sirovina za izradu hasura, šatora, konopa i cipela[2].

Vjera: islam.

Izvori

Sadržaj