Razlika između inačica stranice »Deutsche Bank«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnih znakova) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Deutsche Bank logo without wordmark.svg|mini|desno|Logtip banke.]] | |||
'''Deutsche Bank AG''' (''Njemačka banka''), njemačka je bankarska i novčarska tvrtka sa sjedištem u [[Frankfurt]]u. S više od 100.000 zaposlenih koji djeluju u 70 država svijeta ubraja se među najveće europske banke, a prema ostvarenoj [[dobit]]i je među 20 najvećih u svijetu.<ref> [https://www.relbanks.com/worlds-top-banks/assets ''Top 100 Banks in the World'' - 100 banaka s najvećom dobiti za 2016. godinu] Banks arond the world, www.relbanks.com, objavljeno 30. lipnja 2017., pristupljeno 5. veljače 2018. </ref> | '''Deutsche Bank AG''' (''Njemačka banka''), njemačka je bankarska i novčarska tvrtka sa sjedištem u [[Frankfurt]]u. S više od 100.000 zaposlenih koji djeluju u 70 država svijeta ubraja se među najveće europske banke, a prema ostvarenoj [[dobit]]i je među 20 najvećih u svijetu.<ref> [https://www.relbanks.com/worlds-top-banks/assets ''Top 100 Banks in the World'' - 100 banaka s najvećom dobiti za 2016. godinu] Banks arond the world, www.relbanks.com, objavljeno 30. lipnja 2017., pristupljeno 5. veljače 2018. </ref> | ||
Trenutačna izmjena od 04:09, 14. ožujka 2022.
Deutsche Bank AG (Njemačka banka), njemačka je bankarska i novčarska tvrtka sa sjedištem u Frankfurtu. S više od 100.000 zaposlenih koji djeluju u 70 država svijeta ubraja se među najveće europske banke, a prema ostvarenoj dobiti je među 20 najvećih u svijetu.[1]
Osnovana je u Berlinu 1870. za vanjsku trgovinu. Među osnivačima su bil članovi više banaka iz Pruske. Tijekom Drugog svjetskog rata otvarala je podružnice u nmarionteskim državama Trećeg Reicha i odobrila kredit za gradnju Auschwitza.[2] Nakon rata, zapadnonjemačke vlasti podijelile su 1948. banku u 10 područnih banaka, koje su 1952. spojene u tri veće banke. Pet godina kasnije, ponovno su spojene u današnju banku.
Od listopada 2001., banka trguje na Njujorškoj burzi. U kriznoj 2008. Deutsche Bank prvi je puta u pet desetljeća prijavila ukupni gubitak, iako je primla milijarde dolara "financijskih injekcija" od američkog AIG-a. U pretkriznom vremenu banka je bila više puta optužena za špijunažu, 2015. morala je platiti 258 milijuna dolara kazne ta trgovanje s Burmom, Libijom, Sudanom, Iranom i Sirijom, kojima je SAD nametnuo sankcije.[3]
Izvori
- ↑ Top 100 Banks in the World - 100 banaka s najvećom dobiti za 2016. godinu Banks arond the world, www.relbanks.com, objavljeno 30. lipnja 2017., pristupljeno 5. veljače 2018.
- ↑ John Schmid/International Herald Tribune. Deutsche Bank Linked To Auschwitz Funding The New York Times, www.nytimes.com, objavljno 5. veljače 1999., pristupljeno 5. veljače 2018.
- ↑ Deutsche Bank to pay US$258m for violating US sanctions Channel News Asia, www.channelnewsasia.com, arhivirano putem Wayback Machine, web.archive.org 6. siječnja 2016., pristupljeno 5. veljače 2018.
Vanjske poveznice
- www.db.com Službene međumrežne stranice