Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Debyeva duljina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m brisanje nepotrebnih znakova
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Debyeva duljina'''-->[[Datoteka:Plasma jacobs ladder.jpg|mini|desno|350 px|Plazma kod automobilskih svjećica]]
[[Datoteka:Plasma jacobs ladder.jpg|mini|desno|350 px|Plazma kod automobilskih svjećica]]
'''Debyeva duljina''' ili Debyev polumjer je doseg [[električno polje|električnog polja]] nekog naboja u [[plazma|plazmi]]. U plazmi je broj [[elektron]]a i [[ion]]a jednak, tako da je ona električki neutralna. Ako u nju unesemo točkasti pozitivni naboj, on će privlačiti okolne elektrone i odbijati pozitivne ione. Stvara se oblak naboja koji nazivamo '''Debyev oblak''' (prema nizozemskom fizičaru [[Peter Debye|Peteru Debyeu]]). Uneseni naboj je elektrostatički zasjenjen i njegovo polje izvan oblaka isčezava.
'''Debyeva duljina''' ili Debyev polumjer je doseg [[električno polje|električnog polja]] nekog naboja u [[plazma|plazmi]]. U plazmi je broj [[elektron]]a i [[ion]]a jednak, tako da je ona električki neutralna. Ako u nju unesemo točkasti pozitivni naboj, on će privlačiti okolne elektrone i odbijati pozitivne ione. Stvara se oblak naboja koji nazivamo '''Debyev oblak''' (prema nizozemskom fizičaru [[Peter Debye|Peteru Debyeu]]). Uneseni naboj je elektrostatički zasjenjen i njegovo polje izvan oblaka isčezava.



Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 20:42

Plazma kod automobilskih svjećica

Debyeva duljina ili Debyev polumjer je doseg električnog polja nekog naboja u plazmi. U plazmi je broj elektrona i iona jednak, tako da je ona električki neutralna. Ako u nju unesemo točkasti pozitivni naboj, on će privlačiti okolne elektrone i odbijati pozitivne ione. Stvara se oblak naboja koji nazivamo Debyev oblak (prema nizozemskom fizičaru Peteru Debyeu). Uneseni naboj je elektrostatički zasjenjen i njegovo polje izvan oblaka isčezava.

Ako polako povećavamo temperaturu plazme, povećavamo i prosječnu brzinu čestica. Nasumično gibanje elektrona, duboko u oblaku, neće biti dovoljno da ga odvoji od unesenog naboja. Ali pri rubu oblaka je električno polje zbog zasjenjenja mnogo manje i kinetička energija može prevladati elektrostatski potencijal. Elektron tada bježi iz oblaka.

Debyeva duljina igra važnu ulogu u fizici plazme, kod elektrolita (otopina ili talina, koja je električki vodljiva zbog gibanja slobodnih iona) i koloidnih sustava. Općenito, Debyeva duljina - λD se može računati kao:

gdje je: εr – relativna dielektrična konstanta, ε0 - dielektrična konstanta vakuuma, kBBoltzmannova konstanta, T – termodinamička temperatura, N – broj različitih električki nabijenih čestica, n - gustoća nabijenih čestica, q – točkasti naboj.[1][2][3][4][5]

Karakteristične vrijednosti

Kod plazmi u svemiru, gdje je gustoća elektrona jako mala, Debyeva duljina može dostići makroskopske vrijednosti, kao što su magnetosfera, Sunčev vjetar, međuzvjezdana materija i međugalaktička materija.[6]

PlazmaGustoća
ne(m-3)
Temperatura elektrona
T(K)
Magnetsko polje
B(T)
Debyeva duljina
λD(m)
Sunčeva jezgra1032107--10−11
Tokamak10201081010−4
Tinjalica (tinjav izboj)1016104--10−4
Ionosfera101210310−510−3
Magnetosfera10710710−8102
Sunčev vjetar10610510−910
Međuzvjezdana materija10510410−1010
Međugalaktička materija1106--105

Debyeva duljina u plazmi

Kod plazme prostor se može smatrati kao vakuum, pa je εr = 1, a Debyeva duljina

gdje je: λD – Debyeva duljina, ε0 - dielektrična konstanta vakuuma, kBBoltzmannova konstanta, q – točkasti električki naboj, Te i Ti – termodinamička temperature elektrona i iona, ne - gustoća elektrona, nij - gustoća iona.

Kako su ioni puno sporiji od elektrona, obično se u gornjoj jednadžbi zanemaruju i onda slijedi:

Izvori

Vanjske poveznice

  • [2] Što je plazma, Filozofski fakultet Rijeka