More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnih znakova |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Datoteka''' u [[računarstvo|računarstvu]] je skup binarnih podataka, koji su spremljeni na [[medij]] dostupan [[program]]u za čitanje ili za promjenu. | |||
== Datoteke i sadržaj == | == Datoteke i sadržaj == | ||
Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 17:39
Datoteka u računarstvu je skup binarnih podataka, koji su spremljeni na medij dostupan programu za čitanje ili za promjenu.
Datoteke i sadržaj
Operacijski sustav datoteke gleda kao niz binarnih podataka, dok na razini programa ovaj binarni podatak može se pretvoriti u: znak, broj, sliku, zvuk, izvorni program, izvršni program, itd. Unutar operacijskog sustava korisničke i ostale datoteke smještene su posebni datotečni sustav, koja ima stvoju posebnu strukturu. Ova struktura je obično usko povezana sa programom, operacijskim sustavom, ili su u skladu sa nekim dogovorenim standardom. Struktura datoteke zove se format. Svaka datoteka također ima određenu veličinu koja je izražena u bajtovima, i obično je izražena u cijelim brojevima. Veličina je ponekada zavisna o operacijskom sustavu, ili o fizičim svojstvima medija na kojem se datoteka nalazi. Na primjer ako je najmanja čestica na mediju 4 kilo bajta (KB), tada je najmanja moguća datoteka na tom mediju 4 KB iako recimo podaci zauzimaju samo recimo 10 bajta. Isto tako svaka datoteka na nekom mediju može zauzimati samo cijeli broj čestica.
Organizacija
Rastom broja datoteka u računarskim sistemima, nastaje sve veća potreba da se datoteke organiziraju koristeći razne metode koje su prvo bile razvijene u bibliotekarstvu. Organizacija se može ostvariti kroz operacijski sustav, ili rabljenjem posebnih aplikacija u cilju zadovoljavanjem sljedećih potreba:
- pohrana i čitanje datoteka
- mijenjanje sadržaja te brisanje
- katalogiranje
- sigurnost
- trajnost
- mogućnost revizije i povratka izgubljenog
Unutar operacijskog sustava svaka datoteka ima svoje ime i format, koje je izraženu u obliku <ime>.<format>. Način na koje je ime tvori, njegovu dužinu ograničen je odlukama dizajnera operacijskog sutava. Isto stoji i za format.
U mnogim modernim sistemima, datoteke su obično organizirane kroz operacijski sustav koristeći abrtrakciju stabla. Tako postoji: vrh korijena (glavni direktorij), razne grane (poddirektoriji) i podgrane koje idu do skoro beskonačnu dubinu ili dubinu koja je moguća unutar operacijskog sistema. Listovi ovog debla su datoteke.
Vrste
Datoteke mogu biti:[1]
- regularne datoteke
- ASCII
- binarne
- sustavske datoteke
- posebne znakovne datoteke
- posebne blok datoteke
Srodni članci
Izvori
- ↑ Elektrotehnički fakultet u Osijeku Goran Martinović: Operacijski sustavi