Daljinsko upravljanje: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnih znakova |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Toshiba Remote Control CT-9863.jpg|mini|desno|200px| Daljinski upravljač za [[televizijski prijamnik]].]] | |||
'''Daljinsko upravljanje''' je vođenje tijela ili objekta upravljanja na [[daljina|daljinu]], gdje udaljenost između [[Upravljačka jedinica|upravljačkoga sustava]] i objekta upravljanja nije strogo određena ([[metar|metri]], kilometri, stotine tisuća kilometara i više). Prijenos upravljačkoga signala na daljinu ostvaruje se preko [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] s ožičenjem ili bez ožičenja ([[radiovalovi]]ma, [[laser]]skim zrakama), [[zvuk|zvučnim]] i [[ultrazvuk|ultrazvučnim]] valovima te [[pneumatika|pneumatskim]] ili [[Hidraulički pogon|hidrauličnim]] [[cjevovod]]ima. Pojednostavnjeno, sustav daljinskog upravljanja sastoji se od upravljačkoga člana, [[odašiljač]]a, prijenosne veze, prijamnika i izvršnoga člana. Time je određen upravljački lanac preko kojega se nalog upravljačkoga člana prenosi do izvršnoga člana, koji izravno djeluje na objekt upravljanja zadanom upravljačkom akcijom. U slučajevima kada je nužna korekcija upravljačke akcije, uvodi se informacijska povratna veza kojom se zatvara regulacijski krug. | '''Daljinsko upravljanje''' je vođenje tijela ili objekta upravljanja na [[daljina|daljinu]], gdje udaljenost između [[Upravljačka jedinica|upravljačkoga sustava]] i objekta upravljanja nije strogo određena ([[metar|metri]], kilometri, stotine tisuća kilometara i više). Prijenos upravljačkoga signala na daljinu ostvaruje se preko [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] s ožičenjem ili bez ožičenja ([[radiovalovi]]ma, [[laser]]skim zrakama), [[zvuk|zvučnim]] i [[ultrazvuk|ultrazvučnim]] valovima te [[pneumatika|pneumatskim]] ili [[Hidraulički pogon|hidrauličnim]] [[cjevovod]]ima. Pojednostavnjeno, sustav daljinskog upravljanja sastoji se od upravljačkoga člana, [[odašiljač]]a, prijenosne veze, prijamnika i izvršnoga člana. Time je određen upravljački lanac preko kojega se nalog upravljačkoga člana prenosi do izvršnoga člana, koji izravno djeluje na objekt upravljanja zadanom upravljačkom akcijom. U slučajevima kada je nužna korekcija upravljačke akcije, uvodi se informacijska povratna veza kojom se zatvara regulacijski krug. | ||
Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 12:54
Daljinsko upravljanje je vođenje tijela ili objekta upravljanja na daljinu, gdje udaljenost između upravljačkoga sustava i objekta upravljanja nije strogo određena (metri, kilometri, stotine tisuća kilometara i više). Prijenos upravljačkoga signala na daljinu ostvaruje se preko elektromagnetskih valova s ožičenjem ili bez ožičenja (radiovalovima, laserskim zrakama), zvučnim i ultrazvučnim valovima te pneumatskim ili hidrauličnim cjevovodima. Pojednostavnjeno, sustav daljinskog upravljanja sastoji se od upravljačkoga člana, odašiljača, prijenosne veze, prijamnika i izvršnoga člana. Time je određen upravljački lanac preko kojega se nalog upravljačkoga člana prenosi do izvršnoga člana, koji izravno djeluje na objekt upravljanja zadanom upravljačkom akcijom. U slučajevima kada je nužna korekcija upravljačke akcije, uvodi se informacijska povratna veza kojom se zatvara regulacijski krug.
Osnovni su elementi regulacijskoga kruga navedeni upravljački lanac, objekt regulacije (upravljanja), mjerni član i regulacijski član. Mjerni član daje informacije o uspješnosti procesa upravljanja, a na osnovi tih informacija regulacijski član korigira proces upravljanja tako što ga poboljšava. Ulogu regulacijskog člana obavlja čovjek ili hardverski sklop ili računalo s odgovarajućim algoritmom koji može uključivati i elemente umjetne inteligencije. Složene su primjene daljinskog upravljanja u elektroenergetskim i prometnim sustavima, u vođenju bespilotnih letjelica i slično, a u novije se doba sve veći broj kućanskih uređaja oprema jednostavnijim rješenjima daljinskog upravljanja. [1]