Razlika između inačica stranice »Inženjer«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Inženjer''' je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke ('''VSS''') ili (češće) više ('''VŠS''') stručne spreme. | |||
Inženjeri su posebno izučeni za tehničke i operativne poslove praćenja i upravljanja proizvodnjom i industrijskim resursima. | Inženjeri su posebno izučeni za tehničke i operativne poslove praćenja i upravljanja proizvodnjom i industrijskim resursima. | ||
Trenutačna izmjena od 05:37, 9. ožujka 2022.
Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.
Inženjeri su posebno izučeni za tehničke i operativne poslove praćenja i upravljanja proizvodnjom i industrijskim resursima.
Nazivlje prije Bolonjske deklaracije
Do potpisivanja Bolonjske deklaracije u Hrvatskoj su postojali nazivi inženjer i diplomirani inženjer, za čije je postizanje tipično trebalo odslušati 5 odnosno 9 semestara. Inženjeri visoke stručne spreme (VSS) razlikovali su se naslovom "diplomirani", npr. "dipl. ing". Diplomirani inženjer za razliku od 'nediplomiranog' mora biti bolje izučen u teoretskim i eksperimentalnim znanjima, što se postizalo duljim školovanjem.
Vidi na primjer:
Osim strojarstva i elektrotehnike, naslov inženjera se može steći i u drugim tehničkim zanimanjima kao što su: arhitektura, brodogradnja, geodezija, graditeljstvo, računarstvo, rudarstvo, metalurgija, tehnologija (kemijska, tekstilna, prehrambena, grafička, drvna ...), promet, zaštita na radu (sigurnost), agronomija, šumarstvo - te mnogim drugim strukama.
Nazivlje nakon pristupanja Hrvatske Bolonjskom procesu
Osnovni stupanj je stručni pristupnik, za studij čijim završetkom se stječe manje od 180 ECTS bodova; viši stupanj je sveučilišni prvostupnik inženjer (studij koji u pravilu traje tri do četiri godine, čijim se završetkom stječe od 180 do 240 bodova), najviši inženjerski obrazovni stupanj je magistar (inženjer) struke[1] ili stručni specijalist, npr. magistar inženjer elektrotehnike ili magistar krajobrazne arhitekture.[2]
Osobe koje su na temelju završenog studija stekle stručni naziv inženjer ili diplomirani inženjer imaju pravo koristiti novi akademski naziv i sva prava koja im uz taj akademski naziv po propisima pripadaju, slijede četiri primjera za osobe koje su studij završili na FER-u:[3]
- diplomirani inženjer elektrotehnike = magistar inženjer elektrotehnike
- diplomirani inženjer računarstva = magistar inženjer računarstva
- inženjer elektrotehnike = stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer elektrotehnike
- inženjer elektrotehnike pogonsko-remontnog smjera = stručni pristupnik elektrotehnike
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ narodne-novine.nn.hr, Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, objavljen 19. listopada 2007. godine
- ↑ hdka.hr, objavljeno 16. rujna 2011., pristupljeno 7. ožujka 2017.
- ↑ www.fer.unizg.hr, objavljeno 18. svibnja 2009., zadnji put uređeno 21. lipnja 2013., pristupljeno 7. ožujka 2017.