Razlika između inačica stranice »Informatika«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Informatika'''-->{{Uklopi iz|Informatika - Pojam, Predmet i Cilj}}
{{Uklopi iz|Informatika - Pojam, Predmet i Cilj}}
'''Informatika''' je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i [[obrada podataka|obradu podataka]]. Informatika se može definirati i na [[Informatika - Pojam, Predmet i Cilj|druge načine]].  
'''Informatika''' je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i [[obrada podataka|obradu podataka]]. Informatika se može definirati i na [[Informatika - Pojam, Predmet i Cilj|druge načine]].  



Trenutačna izmjena od 10:40, 8. ožujka 2022.

Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka. Informatika se može definirati i na druge načine.

Imenicu „Informatik“ je 1957. skovao njemački kibernetičar Karl Steinbuch za automatsku obradu podataka, kombinirajući imenice „informacija“ i „automatika“ [1]. Kao „informatique“ prihvatio ju je Philippe Dreyfus 1962. (rekavši da su to „informacija“ i „elektronika“, tj. „information“ i „automatique“)[2]. Francuska akademija je 1967. objavila definiciju informatike kao „znanosti o prikladnoj obradi podataka, osobito pomoću automatskih strojeva, koja se smatra potporom znanjima u područjima znanosti, ekonomije i društva“[2].

U Hrvatskoj je 1970. je posebnim zakonom osnovan Savjet za informatiku[2], a 1977. se u Zakonu o informatičkoj djelatnosti navodi da se pod tom djelatnošću razumijeva izgradnja i povezivanje informacijskih sistema, kao i da pojam „informatička oprema“ znači uređaje za automatsku obradu i prijenos podataka i informacija[2]. Informatika sada u Hrvatskoj zakonski pripada u područje društvenih znanosti, a u njemu u polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, koje se grana na: arhivistiku i dokumentalistiku; informacijske sustave i informatologiju; knjižničarstvo; komunikologiju; odnose s javnošću; leksikografiju i enciklopedistiku; muzeologiju; masovne medije; novinarstvo; organizaciju i informatiku; informacijsko i programsko inženjerstvo.[3]

Pod informatikom se danas najčešće podrazumijeva predmet kojeg uče srednjoškolci i važno je istaknuti da se razlikuje od predmeta računarstvo, iako sadrži i osnove računarstva. U informatici se više daje naglasak na informacije, postupke, načine obrade podataka i primjenu računala i informatičkih uređaja, dok je manje riječ o samim računalima i njihovoj unutarnjoj građi, čime se više bavi računarstvo.

  1. PREUSMJERI Predložak:Kategorizirati
  1. Karl Steinbuch Eulogy - Bernard Widrow, Reiner Hartenstein, Robert Hecht-Nielsen
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Gjuro Deželić, Medicinska informatika – nastanak naziva i njegovo značenje, Medix (Zagreb) 10 (2004), 54/55; str. 54
  3. Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, čl. 4.