Iboga: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Iboga'''-->'''Iboga''' (''Tabernanthe iboga''), afrička biljka. Uvrštena je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod 2. Popis psihotropnih tvari i biljaka, Odjeljak 1 - Psihotropne tvari sukladno Popisu 1. [[Konvencija UN-a o psihotropnim tvarima|Konvencije UN-a o psihotropnim tvarima]] iz [[pravo u 1971.|1971.]] godine. <ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 9. siječnja 2020.</ref>
'''Iboga''' (''Tabernanthe iboga''), afrička biljka. Uvrštena je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod 2. Popis psihotropnih tvari i biljaka, Odjeljak 1 - Psihotropne tvari sukladno Popisu 1. [[Konvencija UN-a o psihotropnim tvarima|Konvencije UN-a o psihotropnim tvarima]] iz [[pravo u 1971.|1971.]] godine. <ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 9. siječnja 2020.</ref>


[[Grm]]olika je biljka koja raste u [[kišna šuma|kišnim šumama]]. [[Korijen]]je sadrži [[ibogain]] koji se koirsti u tradicionalnom [[ritual]]ima [[punoljetnost]]i u [[gabon]]skom plemenu [[Bwiti]]ju. Prvo izvješće o medicinskom korištenju korijenja je iz [[1864.]] godine. Liječnik francuske ratne mornarice Griffon du Bellay koristio je korijenje kao [[stimulus]] i [[afrodizijak]], a u Francusku je korijenje donio iz Gabona i [[Kongo|Konga]]. Poslije ga se koristilo u [[liječenje od ovisnosti|liječenju od ovisnosti]], jer korisnici više nisu osjećali potrebu uzimati [[morfij]]. Ibogain iz ove biljke ipak nosi zdravstvene rizike. Potreban je strogi liječnički nadzor, jer usporava rad srca, u velikim dozama oštećuje mali mozak i to dio koji je povezan s motoričkim funkcijama.<ref>[http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8716 Biologija.com] Ivana Matković; ''Kontroverzni halucinogen ibogain uspješan u liječenju ovisnosti?''; 24. travnja 2012. ; pristupljeno 9. siječnja 2020.</ref>
[[Grm]]olika je biljka koja raste u [[kišna šuma|kišnim šumama]]. [[Korijen]]je sadrži [[ibogain]] koji se koirsti u tradicionalnom [[ritual]]ima [[punoljetnost]]i u [[gabon]]skom plemenu [[Bwiti]]ju. Prvo izvješće o medicinskom korištenju korijenja je iz [[1864.]] godine. Liječnik francuske ratne mornarice Griffon du Bellay koristio je korijenje kao [[stimulus]] i [[afrodizijak]], a u Francusku je korijenje donio iz Gabona i [[Kongo|Konga]]. Poslije ga se koristilo u [[liječenje od ovisnosti|liječenju od ovisnosti]], jer korisnici više nisu osjećali potrebu uzimati [[morfij]]. Ibogain iz ove biljke ipak nosi zdravstvene rizike. Potreban je strogi liječnički nadzor, jer usporava rad srca, u velikim dozama oštećuje mali mozak i to dio koji je povezan s motoričkim funkcijama.<ref>[http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8716 Biologija.com] Ivana Matković; ''Kontroverzni halucinogen ibogain uspješan u liječenju ovisnosti?''; 24. travnja 2012. ; pristupljeno 9. siječnja 2020.</ref>

Posljednja izmjena od 8. ožujak 2022. u 04:11

Iboga (Tabernanthe iboga), afrička biljka. Uvrštena je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, pod Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga, pod 2. Popis psihotropnih tvari i biljaka, Odjeljak 1 - Psihotropne tvari sukladno Popisu 1. Konvencije UN-a o psihotropnim tvarima iz 1971. godine. [1]

Grmolika je biljka koja raste u kišnim šumama. Korijenje sadrži ibogain koji se koirsti u tradicionalnom ritualima punoljetnosti u gabonskom plemenu Bwitiju. Prvo izvješće o medicinskom korištenju korijenja je iz 1864. godine. Liječnik francuske ratne mornarice Griffon du Bellay koristio je korijenje kao stimulus i afrodizijak, a u Francusku je korijenje donio iz Gabona i Konga. Poslije ga se koristilo u liječenju od ovisnosti, jer korisnici više nisu osjećali potrebu uzimati morfij. Ibogain iz ove biljke ipak nosi zdravstvene rizike. Potreban je strogi liječnički nadzor, jer usporava rad srca, u velikim dozama oštećuje mali mozak i to dio koji je povezan s motoričkim funkcijama.[2]

Izvori[uredi]

  1. Narodne novine br. 13 Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 9. siječnja 2020.
  2. Biologija.com Ivana Matković; Kontroverzni halucinogen ibogain uspješan u liječenju ovisnosti?; 24. travnja 2012. ; pristupljeno 9. siječnja 2020.