Hrvatske izvandomovinske škole Kanade i Amerike: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Hrvatske izvandomovinske škole Kanade i Amerike''' (HIŠAK) je bila [[odgoj]]no-školska organizacija [[hrvatsko iseljeništvo|hrvatskih iseljenika]] iz [[Hrvati u Kanadi|Kanade]] i [[Hrvati u SAD-u|SAD-a]]. | |||
Osnovana je [[1974.]] na [[katolička Crkva|svećeničkom]] sastanku u [[New York]]u. Ovu se ustanovu smatra najvažnijom hrvatskom školskom ustanovom izvan Hrvatske. Od osnutka vodi ju fra [[Ljubo Krasić]]. | Osnovana je [[1974.]] na [[katolička Crkva|svećeničkom]] sastanku u [[New York]]u. Ovu se ustanovu smatra najvažnijom hrvatskom školskom ustanovom izvan Hrvatske. Od osnutka vodi ju fra [[Ljubo Krasić]]. | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 20:30
Hrvatske izvandomovinske škole Kanade i Amerike (HIŠAK) je bila odgojno-školska organizacija hrvatskih iseljenika iz Kanade i SAD-a.
Osnovana je 1974. na svećeničkom sastanku u New Yorku. Ovu se ustanovu smatra najvažnijom hrvatskom školskom ustanovom izvan Hrvatske. Od osnutka vodi ju fra Ljubo Krasić.
HIŠAK je odigrao veliku ulogu u priznanju hrvatskoga jezika u Kanadi i SAD-u, jer su hrvatske škole koje su okupljale više tisuća učenika. HIŠAK je organizirao međunarodne simpozija na kojima je sudjelovalo stotine učitelja. Učitelji su potpisali dvije značajne deklaracije.[Je li poznat naziv?] Te su deklaracije apelirale na one institucije u svijetu koje nisu priznale hrvatski jezik da to trebaju što prije učiniti, jer time poštuju ljudska prava a i ondašnji jugoslavenski ustav.
Uspjeh nije izostao. Kanadska je vlada de facto svojim djelima priznala hrvatski jezik kao samostalni. Kanadsko ministarstvo za multikulturalizam 1970-ih je omogućilo da se pripremi i objavi školske priručnike Hrvatski jezik 1 i Hrvatski jezik 2. Priručnici nisu ostali usamljeno izolirano izdanje, nego su doživjeli više izdanja. Objavljen je ilustrirani četverojezični rječnik za djecu, hrvatsko-englesko-njemačko-francuski.
Uspjeh nije izostao ni u SAD-u. American Association for the Advancement of Slavic Studies, najbrojnije slavističko udruženje na svijetu, u svojim formularima od 1984. godine hrvatski je jezik definiralo kao poseban jezik.
U borbi za hrvatski jezik su pored hrvatskih škola pridonijele ustanove kao Hrvatska katolička zajednica, Hrvatska bratska zajednica, rad hrvatskih jezikoslovaca u domovini i neizbježna Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
Vidi[uredi]
Izvori[uredi]
- Intervju: Dr. Vinko Grubišić, profesor emeritus Sveučilišta Waterloo u Kanadi. Katoličke misije i župe - prave čuvarice hrvatskoga jezika, Glas Koncila 43 (1948), 23. listopada 2011.. Razgovarao Ivan Uldrijan.