Hrvatska narodna milicija (Sombor): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Somborska '''Hrvatska narodna milicija''' je bila postrojba [[Sombor]]skog šanca, koji je administrativno potpadao pod [[Potiska vojna krajina|Potisku vojnu krajinu]] sa sjedištem u [[Segedin]]u. Osnovana je prilikom obrazovanja Potiske vojne krajine na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, a rasformirana je prilikom razvojačenja Somborskog šanca 1745. | |||
Milicija je sadržala i pješadijske i konjičke odrede. Glede narodnosti činili su je [[Bunjevci|bunjevački Hrvati]] i Srbi. Neposredno zapovjedništvo nad milicijom su imali somborski kapetani, koje su uglavnom dolazili iz plemenite hrvatske obitelji [[Marković]], čiji je rodonačelnik [[Dujo Marković]] za zasluge u borbama protiv Turaka-Osmanlija stekao dobio plemstvo 1690. | Milicija je sadržala i pješadijske i konjičke odrede. Glede narodnosti činili su je [[Bunjevci|bunjevački Hrvati]] i Srbi. Neposredno zapovjedništvo nad milicijom su imali somborski kapetani, koje su uglavnom dolazili iz plemenite hrvatske obitelji [[Marković]], čiji je rodonačelnik [[Dujo Marković]] za zasluge u borbama protiv Turaka-Osmanlija stekao dobio plemstvo 1690. | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 19:32
Somborska Hrvatska narodna milicija je bila postrojba Somborskog šanca, koji je administrativno potpadao pod Potisku vojnu krajinu sa sjedištem u Segedinu. Osnovana je prilikom obrazovanja Potiske vojne krajine na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, a rasformirana je prilikom razvojačenja Somborskog šanca 1745.
Milicija je sadržala i pješadijske i konjičke odrede. Glede narodnosti činili su je bunjevački Hrvati i Srbi. Neposredno zapovjedništvo nad milicijom su imali somborski kapetani, koje su uglavnom dolazili iz plemenite hrvatske obitelji Marković, čiji je rodonačelnik Dujo Marković za zasluge u borbama protiv Turaka-Osmanlija stekao dobio plemstvo 1690.
Od somborskih kapetana istaknuli su se pored Duje Markovića njegovi sinovi Đuro i Matija Marković, te Matijin sin Marko Marković, koji je poslije razvojačenja Potiske vojne krajine 1740-ih. dobio zapovjedništvo nad Brodskom tvrđom i stekao imanje Cernik u Slavoniji.
Izvori
- Gavrilović, Slavko. 1987. Izvori o Srbima u Ugarskoj s kraja XVII i početkom XVIII veka. Beograd: Akademija nauka i umetnosti.
- Gavrilović, Slavko. 1992. Sombor – graničarski šanac (1687–1745). Zbornik Matice srpske za istoriju 46, 7-48.
- Gavrilović, Slavko. 2000. Podaci o bunjevačkoj oficirskoj porodici Marković (od kraja XVII do sredine XVIII veka). Zbornik Matice srpske za istoriju 61/62, 131-135.