More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Hopi Angel.png|mini|Hopi djevojčica]] | |||
[[Datoteka:AHopiBasketWeaver2.1910.ws.jpg|mini|Hopi-košarašica.]] | [[Datoteka:AHopiBasketWeaver2.1910.ws.jpg|mini|Hopi-košarašica.]] | ||
[[Datoteka:Cliff perched homes, Hopi.jpg|mini|Nastambe Hopija]] | [[Datoteka:Cliff perched homes, Hopi.jpg|mini|Nastambe Hopija]] |
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 13:15
Hopi (Moki, Moqui), Šošonsko pleme, u ranija vremena nazivano i Moki ili Moqui, jezične porodice Juto-Asteci, nastanjeno na području rezervata Hopi u sjeveroistočnoj Arizoni. Godine 1990. Hopi su imali oko 12.000 duša.
Ime
Hopi sami sebe nazivaju Hópitu, "miroljubivi" ili Hópitu-shínumu, "miroljubivi ljudi". Ime im i pristaje jer Hopi su uistinu 'miroljubivi', i često ih se u literaturi navodi kao 'Miroljubivi'. Naziv Moki ili Moqui nije razjašnjen, u njihovom jeziku ta riječ znači 'mrtav', i zasigurno nema nikakvu etničku vrijednost. Od imena koja su im dali druga plemena, najljepše su ih opisali Apači, nazvavši ih A-ar-ke ili E-ar'-ke, u značenju "oni koji žive visoko na vrhu mesa". Hopiji su bili prisiljeni graditi svoje pueble na mesama upravo zbog napada Apača i Navaha, i kasnije Španjolaca.
Puebli
Hopi su imali sedam glavnih puebala koji možda imaju i neke karakteristike plemena. To su:
- Awatobi (uništeno), na mesi 9 milja jugoistočno od Walpi.
- Mishongnovi, na Second Mesa'. .
- Oraibi, na Third ili West Mesa.
- Shipaulovi, na Second ili Middle Mesa.
- Shongopovi, na Second Mesa.
- Sichomovi, na First ili East Mesa.
- Walpi, na First Mesa.
Postoji još nekoliko manje poznatih pueblo-naselja:
- Homolobi, blizu Winslow, ovaj pueblo bio je naseljen precima iz raznih Hopi-klanova .
- Kisakobi, na sjeverozapadnoj strani East Mesa. Pripadao precima Walpima.
- Kuchaptuvela, na terasama First East Mesa blizu Walpija. Pripadao precima Walpima.
- Moenkapi, farmersko selo Oraibija oko 40 milja sjeverozapadno od njega.
Razni autori redovito među pueble Hopija pišu i onaj Hano ili Tewa Indijanaca, stranog plemena koje nema ničega zajedničkog sa šošonskim plemenom Hopi, osim činjenice da su se naselili na njihovoj zemlji.
Kratka povijest
Hopije 1540. posjećuju Francisco Coronadovi ljudi koje predvodi Pedro de Tovar, oni ipak zbog geografske izoliranosti, ostali su dosta dugo pošteđeni europskog utjecaja, u odnosu na druga pueblo plemena. Španjolci svoje misije počinju utemeljivati tek 1629. u pueblima Awatobi, Oraibi i Shongopovi. Ove misije kasnije su razorene u ustanku koji je poveo čuveni Pope. Jedna grupa Hopija, Awatobi, pozvala je misionare da se vrate natrag. Hopi, premda miroljubivi, naljute se na njihov čin i razvališe im pueblo. Nakon ‘Pueblo ustanka’ pueble izgrađene u podnožjima Indijanci su napustili, i sagradili nove po mesama, da bi se mogli braniti od Španjolaca. U istom vremenu jedna grupa Tewa Indijanaca, Hano, pobjegla je iz područja rijeke Rio Grande i sagradili su sebi pueblo među ‘Miroljubivima’. Tokom 18. i 19. stoljeća, učestaše napadi Navaho Indijanaca, rođaka Apača iz grupe Atapaska. Nevolje sa ratobornim apačkim skupinama za njih završi tek u kasnom 19. stoljeću pacifikacijom istih. Godine 1882. za ‘Miroljubive’ je utemeljen rezervat Hopi Indian Reservation, na koje i danas žive sa Hano Indijancima, ali na njemu ima i pripadnika drugih plemena. Okružen sa svih strana rezervatom Navaha, 60.-tih i 70.-tih godina 20, stoljeća dolazi do nove neprilike sa Navahosima koji u velikom broju nahrupiše na rezervat Hopija sa većinskom Navaho-populacijom. Dolazi do žestokog konflikta te je preko 10.000 Navaha i nešto manje od 100 Hopija sa tog područja moralo biti preseljeno.
Etnografija
Hopi su sjedilački farmeri, uzgajivači kukuruza, graha, pamuka, duhana i drugih kultura. Puebli Hopija podijeljeni su po klanovima, najpoznatiji su naravno klanovi 'Antelope' i 'Snake' čiji članovi priređuju svetu ceremoniju 'Snake Dance', ples u kojem plešu sa živim zmijama u ustima. Sve se u Zmijskom plesu svodi u stvari na molitvu za kišu, koja treba da padne i da život kukuruzu koji će nahraniti Indijance. Klan Badger priređuje plesove Kachina. Njihove religijske rituale opisao je povjesničar umjetnosti i etnolog Aby Warburg u knjizi Ritual zmije (IPU: Zagreb, 1996.)
Vidi još
- Chua, zmijsko bratstvo (fratrija) Hopi Indijanaca