Razlika između inačica stranice »Jasu IV. Etiopski«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (čišćenje redirekcija za infookvir monarh) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Jasu IV. Etiopski'''-->{{ | <!--'''Jasu IV. Etiopski'''-->{{Infookvir monarh | ||
| ime = Jasu IV Etiopski | | ime = Jasu IV Etiopski | ||
| titula = [[Neguš|neguša negasta]] | | titula = [[Neguš|neguša negasta]] | ||
Trenutačna izmjena od 12:17, 7. ožujka 2022.
| Jasu IV Etiopski | |
|---|---|
| neguša negasta | |
| Vladavina | 18. lipnja 1830. - 18. ožujka 1832. |
| Prethodnik | Gigar Etiopski |
| Nasljednik | Gebre Krestos |
| Dinastija | Salomonska dinastija |
| Otac | Solomon III |
Jasu IV (geez: ኢያሱ) bio je etiopski car (neguš negasti) od 18. lipnja 1830. do 18. ožujka 1832. On je bio pripadnik Salomonske dinastije, po svom ocu caru Solomonu III.
Životopis
Jasu IV je bio marioneta u rukama utjecajnog i moćnog enderasea (regent) Rasa Dorija, koji ga je postavio na tron umjesto svrgnutog cara Gigara. No Jasu IV se ipak pokušao osamostaliti, prokrstario je Etiopiju i poticao ljude na bune protiv lokalnih raseva. No kad je na scenu stupio Ras Ali II koji je naslijedio svog strica Ras Dorija i saznao što radi Jasu, on ga je ubrzo svrgnuo s prijestolja i postavio svog favorita Gebre Krestosa.[1]
No postoji i drugačija verzija pada Jasua IV, jeruzalemski biskup Samuel Gobat (1799 - 1879), napisao je svom časopisu da je Jasu pao je zbog komplota bivšeg cara Gigara, koji je u svom testamentu "lažno optužio" Jasua da se udružio sa rivalom Ras Alija II - Farisom Alijom, da svrgnu Ras Alija sa mjesta regenta. Samuel Gobat je čak napisao 26. studenog 1832. "Jasno je da je stari car Gigar nabavio otrov za njegovo smaknuće".[2]
Izvori
- ↑ Wallis Budge, E. A. (1970) [1928]. "A History of Ethiopia: Nubia and Abyssinia". Oosterhout, the Netherlands: Anthropological Publications. ; H. Weld Blundell, "The Royal chronicle of Abyssinia", 1769-1840 (Cambridge: University Press, 1922), str. 488
- ↑ Samuel Gobat (1969) [1851]. Journal of Three years' Residence in Abyssinia. New York: Negro Universities Press. Although Gobat calls him "Aligaz Faris", the Royal chronicles correctly identify him as "Ali Faris"str. 429.