Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Holistička perspektiva: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Holistička perspektiva'''-->'''Holistička perspektiva''' je temeljni [[Antropologija|antropološki]] princip prema kojemu različite djelatnosti [[Kultura|kulture]] treba promatrati u najširem smislu kako bi se shvatile njihove uzajamnosti i povezanosti. [[Holizam]] razlikuje antropologa od nekog znanstvenika, npr. [[Ekonomija|ekonomista]], koji proučava samo jedan specifični segment ljudske aktivnosti. Jedino holističkim uvidom u kulturu antropolog može reći nešto o toj kulturi, a najbolja terenska metoda za stjecanje takvih saznanja je [[Sudioničko promatranje|sudioničko promatranje]]
'''Holistička perspektiva''' je temeljni [[Antropologija|antropološki]] princip prema kojemu različite djelatnosti [[Kultura|kulture]] treba promatrati u najširem smislu kako bi se shvatile njihove uzajamnosti i povezanosti. [[Holizam]] razlikuje antropologa od nekog znanstvenika, npr. [[Ekonomija|ekonomista]], koji proučava samo jedan specifični segment ljudske aktivnosti. Jedino holističkim uvidom u kulturu antropolog može reći nešto o toj kulturi, a najbolja terenska metoda za stjecanje takvih saznanja je [[Sudioničko promatranje|sudioničko promatranje]]


[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Antropologija]]

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 10:50

Holistička perspektiva je temeljni antropološki princip prema kojemu različite djelatnosti kulture treba promatrati u najširem smislu kako bi se shvatile njihove uzajamnosti i povezanosti. Holizam razlikuje antropologa od nekog znanstvenika, npr. ekonomista, koji proučava samo jedan specifični segment ljudske aktivnosti. Jedino holističkim uvidom u kulturu antropolog može reći nešto o toj kulturi, a najbolja terenska metoda za stjecanje takvih saznanja je sudioničko promatranje