Toggle menu
243,8 tis.
109
18
640,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hiperborejci: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hiperborejci'''-->[[Datoteka:PeriplusAncientMap.jpg|mini|300px|Karta iz [[1597.]] godine<br />U gornjem desnom kutu stoji natpis "'''Hyper Borei'''"]]
[[Datoteka:PeriplusAncientMap.jpg|mini|300px|Karta iz [[1597.]] godine<br />U gornjem desnom kutu stoji natpis "'''Hyper Borei'''"]]
'''Hiperborejci''' ([[Grčki|grč.]]: ''Hyperboreioi'', [[latinski|lat.]]: ''Hyperborei'') su mitski narod iz grčke i rimske mitologije koji obitavaju daleki sjever, gdje sunce nikada ne zalazi.<ref>V. Zamarovski, ''Junaci antičkih mitova'', ''Leksikon grčke i rimske mitologije'', Zagreb 1985., str. 149.</ref>
'''Hiperborejci''' ([[Grčki|grč.]]: ''Hyperboreioi'', [[latinski|lat.]]: ''Hyperborei'') su mitski narod iz grčke i rimske mitologije koji obitavaju daleki sjever, gdje sunce nikada ne zalazi.<ref>V. Zamarovski, ''Junaci antičkih mitova'', ''Leksikon grčke i rimske mitologije'', Zagreb 1985., str. 149.</ref>



Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 07:05

Karta iz 1597. godine
U gornjem desnom kutu stoji natpis "Hyper Borei"

Hiperborejci (grč.: Hyperboreioi, lat.: Hyperborei) su mitski narod iz grčke i rimske mitologije koji obitavaju daleki sjever, gdje sunce nikada ne zalazi.[1]

Mitologija

Sukladno njihovom imenu, prijestolnica ovog naroda nalazila se iznad zemlje boga sjevera Boreja (Hyper Borei). Neki od antičkih autora, kao što su Eratosten i Plinije, smatrali su da ova zemlja zaista postoji, ali je većina taj narod smatrala mitskim.

Hiperborejci su bili narod koji nije poznavao ratove i koji je živio sretno u izobilju, poštenju i mudrosti. Oni nisu imali nikakve međusobne sukobe i rasprave. Njihov životni vijek je prelazio tisuću godina, a ako bi neko odlučio da i prije toga okonča svoj život, bila bi priređena posebna svečanost pri kojoj bi izabranik skakao sa visoke stijene u more.

Pošto je u zemlji Hiperborejaca vladao vječni mir i sunce je stalno sijalo, sam bog Apolon je u jesen dolazio u zemlju Hiperborejaca da tu provede zimu. Početkom proljeća, Apolon bi napuštao Hiperborej i vraćao se na kolima koja su vukli labudovi natrag u Delfe.[2]

Literatura

  1. V. Zamarovski, Junaci antičkih mitova, Leksikon grčke i rimske mitologije, Zagreb 1985., str. 149.
  2. J. Rendel Haris, 1925. "Apollo at the Back of the North Wind", Journal of Hellenic Studies 45.2 pp. str. 229.-242.

Vanjske poveznice