Razlika između inačica stranice »Hidrološka i vodozaštitna funkcija šume«

Trenutačna izmjena od 06:03, 7. ožujka 2022.

Hidrološka i vodozaštitna funkcija šume, jedna od općekorisnih funkcija šume.

Hidrološka funkcija sastoji se u pročišćavanju površinskih i podzemnih voda te u stalnosti opskrbe vodom izvorišta i vodotoka i sprječavanju njezina brzog otjecanja. Hidrološku funkciju obavlja svaka šuma. Utjecaj šume na hidrološke prilike u prostoru ovisi o šumskome ekosustavu, o njezinoj stojbini i strukturi šumske sastojine. Vrlo značajnu ulogu imaju pri tome reljef, geološka podloga i tlo, zatim vrste drveća, njihova starost te sklop krošanja. Vodni odnosi u šumi ovise neposredno o evapotranspiraciji, gdje odlučujuću ulogu ima transpiracija drveća koja se uvelike razlikuje od vrste do vrste. Tako npr. ukupna godišnja transpiracija iznosi za bukvu prosječno 300 mm, dok kod hrasta lužnjaka iznosi oko 500 mm. Veliku ulogu ima pri tome upojna moć šumskog tla (kapacitet za vodu i zrak), što ovisi o njegovoj strukturi i mehaničkom sastavu, o njegovoj dubini te o geološkoj podlozi. Zna se kako je šuma najbolji prečistač vode, odnosno voda šumskih izvora dobra je za piće.

Izvori

Matić, Slavko; Prpić, Branimir: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA, TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK-ŠUMA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA. Izvorni znanstveni članak. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). . str. 236 i 237. Sadržaj prenesen sa stranica Šumarskog lista uz dopuštenje.

Inačica od 01:21, 23. studenoga 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 06:03, 7. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (brisanje nepotrebnog teksta)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hidrološka i vodozaštitna funkcija šume'''-->~~'''Hidrološka i vodozaštitna funkcija šume''', jedna od [[općekorisne funkcije šume\|općekorisnih]] funkcija [[šuma\|šume]].		'''Hidrološka i vodozaštitna funkcija šume''', jedna od [[općekorisne funkcije šume\|općekorisnih]] funkcija [[šuma\|šume]].

	[[Hidrologija\|Hidrološka]] funkcija sastoji se u pročišćavanju [[površinska voda\|površinskih]] i [[podzemna voda\|podzemnih voda]] te u stalnosti opskrbe vodom [[izvorište\|izvorišta]] i [[vodotok]]a i sprječavanju njezina brzog otjecanja. Hidrološku funkciju obavlja svaka šuma. Utjecaj šume na hidrološke prilike u prostoru ovisi o [[šumski ekosustav\|šumskome]] [[ekosustav]]u, o njezinoj [[stojbina\|stojbini]] i strukturi šumske [[sastojina\|sastojine]]. Vrlo značajnu ulogu imaju pri tome [[reljef]], [[geologija\|geološka]] [[geološka podloga\|podloga]] i [[tlo]], zatim vrste drveća, njihova starost te sklop [[krošnja\|krošanja]]. Vodni odnosi u šumi ovise neposredno o [[evapotranspiracija\|evapotranspiraciji]], gdje odlučujuću ulogu ima [[transpiracija]] drveća koja se uvelike razlikuje od vrste do vrste. Tako npr. ukupna godišnja transpiracija iznosi za [[bukva\|bukvu]] prosječno 300 mm, dok kod [[hrast lužnjak\|hrasta lužnjaka]] iznosi oko 500 mm. Veliku ulogu ima pri tome [[upojna moć]] šumskog tla (kapacitet za vodu i zrak), što ovisi o njegovoj strukturi i mehaničkom sastavu, o njegovoj dubini te o geološkoj podlozi. Zna se kako je šuma najbolji [[prečistač]] [[vodozaštita\|vode]], odnosno voda šumskih izvora dobra je za [[pitka voda\|piće]].		[[Hidrologija\|Hidrološka]] funkcija sastoji se u pročišćavanju [[površinska voda\|površinskih]] i [[podzemna voda\|podzemnih voda]] te u stalnosti opskrbe vodom [[izvorište\|izvorišta]] i [[vodotok]]a i sprječavanju njezina brzog otjecanja. Hidrološku funkciju obavlja svaka šuma. Utjecaj šume na hidrološke prilike u prostoru ovisi o [[šumski ekosustav\|šumskome]] [[ekosustav]]u, o njezinoj [[stojbina\|stojbini]] i strukturi šumske [[sastojina\|sastojine]]. Vrlo značajnu ulogu imaju pri tome [[reljef]], [[geologija\|geološka]] [[geološka podloga\|podloga]] i [[tlo]], zatim vrste drveća, njihova starost te sklop [[krošnja\|krošanja]]. Vodni odnosi u šumi ovise neposredno o [[evapotranspiracija\|evapotranspiraciji]], gdje odlučujuću ulogu ima [[transpiracija]] drveća koja se uvelike razlikuje od vrste do vrste. Tako npr. ukupna godišnja transpiracija iznosi za [[bukva\|bukvu]] prosječno 300 mm, dok kod [[hrast lužnjak\|hrasta lužnjaka]] iznosi oko 500 mm. Veliku ulogu ima pri tome [[upojna moć]] šumskog tla (kapacitet za vodu i zrak), što ovisi o njegovoj strukturi i mehaničkom sastavu, o njegovoj dubini te o geološkoj podlozi. Zna se kako je šuma najbolji [[prečistač]] [[vodozaštita\|vode]], odnosno voda šumskih izvora dobra je za [[pitka voda\|piće]].