Herma: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Herma Demosthenes Glyptothek Munich 292.jpg|thumb|right|160px|[[Demosten]]ova herma na [[atena|atenskoj]] tržnici, izradio Poliekt, cca. 280. pr. Kr., [[Glyptothek]].]] | |||
'''Herma''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: ἕρμα, pl ἑρμαῖ) je naziv za [[skulptura|skulpturu]] koja se sastoji od glave, ponekad zajedno s torzom i koja je smještena na jednostavnom ali izduženom, često pravokutnom postolju. | '''Herma''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: ἕρμα, pl ἑρμαῖ) je naziv za [[skulptura|skulpturu]] koja se sastoji od glave, ponekad zajedno s torzom i koja je smještena na jednostavnom ali izduženom, često pravokutnom postolju. | ||
Taj oblik skulptura razvijen je u [[Antička Grčka|Antičkoj Grčkoj]], bio preuzet od Rimljana, a kasnije obnovljen u doba Renesanse. | Taj oblik skulptura razvijen je u [[Antička Grčka|Antičkoj Grčkoj]], bio preuzet od Rimljana, a kasnije obnovljen u doba Renesanse. | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 04:35
Herma (starogrčki: ἕρμα, pl ἑρμαῖ) je naziv za skulpturu koja se sastoji od glave, ponekad zajedno s torzom i koja je smještena na jednostavnom ali izduženom, često pravokutnom postolju. Taj oblik skulptura razvijen je u Antičkoj Grčkoj, bio preuzet od Rimljana, a kasnije obnovljen u doba Renesanse.
-
Arhajska grčka herma, vjerojatno prikaz Hermesa, jedna od rijetkih kojoj je sačuvan penis. -
Herma na atičkom lekythosu, 475–450. pr. Kr. -
Herma starca, vjerojatno filozofa. Ai Khanoum, Afghnistan, 2. stoljeće pr. Kr. -
-
Mala herma Hermesa od terakote -
Muške i ženske herme u Rubenshuisu iz doba baroka. -
Herme u Art Nouveau i Neo-Baroque stilu u Poljskoj -
Herme s manirističkim počecima, u A Handbook of Ornament (1898.)
Literatura
- Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.