Razlika između inačica stranice »HCM-6A«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''HCM-6A'''-->[[Datoteka:2'Coming of Age' in Cosmic Blobs.jpg|300px|mini|Sastavljena slika s lijeve strane prikazuje jednu od najvećih mrlja uočenih u ovoj studiji. Svjetlucavi plinoviti vodik u mrljici prikazan je Lyman-alfa optičkom slikom (obojena žutom bojom) s Nacionalnog astronomskog opservatorija japanskog teleskopa Subaru. Galaksija smještena u blobu vidljiva je na širokopojasnoj optičkoj slici (bijela) s Hubblova svemirskog teleskopa i infracrvenoj slici sa Spitzerovog teleskopa (crvena). Konačno, plava slika X-ray zvjezdarnice Chandra prikazuje dokaze o rastućoj supermasivnoj crnoj rupi u središtu galaksije. Zračenje i odljevi iz ove aktivne crne rupe dovoljno su snažni da osvijetle i zagriju plin u mrlji. Vjeruje se da zračenje i vjetrovi od brzog stvaranja zvijezda koji se javljaju u galaksiji imaju slične učinke. Također se vide jasni dokazi za još četiri aktivne crne rupe u mrljama.]]
[[Datoteka:2'Coming of Age' in Cosmic Blobs.jpg|300px|mini|Sastavljena slika s lijeve strane prikazuje jednu od najvećih mrlja uočenih u ovoj studiji. Svjetlucavi plinoviti vodik u mrljici prikazan je Lyman-alfa optičkom slikom (obojena žutom bojom) s Nacionalnog astronomskog opservatorija japanskog teleskopa Subaru. Galaksija smještena u blobu vidljiva je na širokopojasnoj optičkoj slici (bijela) s Hubblova svemirskog teleskopa i infracrvenoj slici sa Spitzerovog teleskopa (crvena). Konačno, plava slika X-ray zvjezdarnice Chandra prikazuje dokaze o rastućoj supermasivnoj crnoj rupi u središtu galaksije. Zračenje i odljevi iz ove aktivne crne rupe dovoljno su snažni da osvijetle i zagriju plin u mrlji. Vjeruje se da zračenje i vjetrovi od brzog stvaranja zvijezda koji se javljaju u galaksiji imaju slične učinke. Također se vide jasni dokazi za još četiri aktivne crne rupe u mrljama.]]


'''HCM-6A''' je [[Lyman-alfa emiter|LAE]] [[Galaktika|galaksija]] koju je 2002. godine otkrila skupina znanstvenika koju je predvodila  [[Esther Hu]] sa [[Sveučilište na Havajima|Sveučilišta na Havajima]], koristeći [[Teleskopi Keck|teleskop Keck II]] na [[Havaji|Havajima]]. HCM-6A se nalazi iza [[galaktički skup|galaktičkog skupa]] [[Abell 370]], u blizini [[Messier 77|M77]] <ref>{{Citiranje časopisa|author=Halton Arp|title=A Possible Relationship between Quasars and Clusters of Galaxies|url=http://www.iop.org/EJ/article/0004-637X/549/2/802/51780.html|date=2001|journal=The [[Astrophysical Journal]]|volume=549|issue=2|pages=802–819}}</ref> u zviježđu [[Kit (zviježđe)|Kita]], što je astronomima omogućilo da koriste Abell 370 kao [[Gravitacijske leće|gravitacijsku leću]] kako bi dobili jasniju sliku predmeta. <ref>{{Citiranje časopisa|author=E. M. Hu|title=A Redshift z = 6.56 Galaxy behind the Cluster Abell 370|url=http://www.iop.org/EJ/article/1538-4357/568/2/L75/16083.html|date=2001|journal=The [[Astrophysical Journal]] Letters|volume=568|issue=2|pages=L75–L79}}
'''HCM-6A''' je [[Lyman-alfa emiter|LAE]] [[Galaktika|galaksija]] koju je 2002. godine otkrila skupina znanstvenika koju je predvodila  [[Esther Hu]] sa [[Sveučilište na Havajima|Sveučilišta na Havajima]], koristeći [[Teleskopi Keck|teleskop Keck II]] na [[Havaji|Havajima]]. HCM-6A se nalazi iza [[galaktički skup|galaktičkog skupa]] [[Abell 370]], u blizini [[Messier 77|M77]] <ref>{{Citiranje časopisa|author=Halton Arp|title=A Possible Relationship between Quasars and Clusters of Galaxies|url=http://www.iop.org/EJ/article/0004-637X/549/2/802/51780.html|date=2001|journal=The [[Astrophysical Journal]]|volume=549|issue=2|pages=802–819}}</ref> u zviježđu [[Kit (zviježđe)|Kita]], što je astronomima omogućilo da koriste Abell 370 kao [[Gravitacijske leće|gravitacijsku leću]] kako bi dobili jasniju sliku predmeta. <ref>{{Citiranje časopisa|author=E. M. Hu|title=A Redshift z = 6.56 Galaxy behind the Cluster Abell 370|url=http://www.iop.org/EJ/article/1538-4357/568/2/L75/16083.html|date=2001|journal=The [[Astrophysical Journal]] Letters|volume=568|issue=2|pages=L75–L79}}

Trenutačna izmjena od 19:25, 6. ožujka 2022.

Sastavljena slika s lijeve strane prikazuje jednu od najvećih mrlja uočenih u ovoj studiji. Svjetlucavi plinoviti vodik u mrljici prikazan je Lyman-alfa optičkom slikom (obojena žutom bojom) s Nacionalnog astronomskog opservatorija japanskog teleskopa Subaru. Galaksija smještena u blobu vidljiva je na širokopojasnoj optičkoj slici (bijela) s Hubblova svemirskog teleskopa i infracrvenoj slici sa Spitzerovog teleskopa (crvena). Konačno, plava slika X-ray zvjezdarnice Chandra prikazuje dokaze o rastućoj supermasivnoj crnoj rupi u središtu galaksije. Zračenje i odljevi iz ove aktivne crne rupe dovoljno su snažni da osvijetle i zagriju plin u mrlji. Vjeruje se da zračenje i vjetrovi od brzog stvaranja zvijezda koji se javljaju u galaksiji imaju slične učinke. Također se vide jasni dokazi za još četiri aktivne crne rupe u mrljama.

HCM-6A je LAE galaksija koju je 2002. godine otkrila skupina znanstvenika koju je predvodila Esther Hu sa Sveučilišta na Havajima, koristeći teleskop Keck II na Havajima. HCM-6A se nalazi iza galaktičkog skupa Abell 370, u blizini M77 [1] u zviježđu Kita, što je astronomima omogućilo da koriste Abell 370 kao gravitacijsku leću kako bi dobili jasniju sliku predmeta. [2][3]

HCM-6A je bio najudaljeniji objekt poznat u vrijeme svog otkrića. Premašio je SSA22 − HCM1 (z = 5,74) kao najudaljeniju poznatu galaksiju, te kvazar SDSSp J103027.10 + 052455,0 (z = 6,28) kao najudaljeniji poznati objekt. Godine 2003. otkriven je SDF J132418.3 + 271455 ( z = 6.578) i preuzeo je naslov najudaljenijeg poznatog objekta, najudaljenije poznate galaksije i najudaljenije poznate normalne galaksije.

Izvori