Razlika između inačica stranice »Abdullatif Dizdarević«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Abdullatif Dizdarević''' ([[Ljubuški]], [[1900.]] - [[Zagreb]], [[1976.]]), hrvatski pisac i novinar. Pisao je novele i publicistiku. | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rođen u Ljubuškom. U Travniku je završio isusovačku Klasičnu gimnaziju. Od 1918. živi u Zagrebu. U književnosti se javlja 1928. godine. Pisao je novele i publicistiku. Opisao nacionalni razvitak bosansko-hercegovačkih muslimana u raspravi 'Bosanskohercegovački muslimani Hrvati'. 1936. pokreće novine ''Naprijed'', "glasilo slobodnih intelektualaca općeg kulturnog pravca" u kojima je većinu tekstova napisao on. Pisao je o vanjskoj politici, političkoj situaciji u BiH i djelovanju Mačkova [[HSS]]-a, čiji je bio pristalica. | Rođen u Ljubuškom. U Travniku je završio isusovačku Klasičnu gimnaziju. Od 1918. živi u Zagrebu. U književnosti se javlja 1928. godine. Pisao je novele i publicistiku. Opisao nacionalni razvitak bosansko-hercegovačkih muslimana u raspravi 'Bosanskohercegovački muslimani Hrvati'. 1936. pokreće novine ''Naprijed'', "glasilo slobodnih intelektualaca općeg kulturnog pravca" u kojima je većinu tekstova napisao on. Pisao je o vanjskoj politici, političkoj situaciji u BiH i djelovanju Mačkova [[HSS]]-a, čiji je bio pristalica. | ||
Trenutačna izmjena od 04:44, 3. siječnja 2022.
Abdullatif Dizdarević (Ljubuški, 1900. - Zagreb, 1976.), hrvatski pisac i novinar. Pisao je novele i publicistiku.
Životopis
Rođen u Ljubuškom. U Travniku je završio isusovačku Klasičnu gimnaziju. Od 1918. živi u Zagrebu. U književnosti se javlja 1928. godine. Pisao je novele i publicistiku. Opisao nacionalni razvitak bosansko-hercegovačkih muslimana u raspravi 'Bosanskohercegovački muslimani Hrvati'. 1936. pokreće novine Naprijed, "glasilo slobodnih intelektualaca općeg kulturnog pravca" u kojima je većinu tekstova napisao on. Pisao je o vanjskoj politici, političkoj situaciji u BiH i djelovanju Mačkova HSS-a, čiji je bio pristalica.
Politički je prošao nekoliko faza. Isprve je bio intelektualac jugoslavenskih i liberalnih uvjerenja. Politički nacionalno i ideološki je evoluirao u hrvatskog nacionalista. Kritizirao je parlamentarnu demokraciju i komunizam. Nakon uspostave NDH našao se u uredništvu dnevnog lista Hrvatski narod. Svibnja 1945. napustio je Zagreb. Na jugoslavensko-austrijskoj granici zarobila ga je Titova Jugoslavenska armija. S granice upućen je na "križni put" prema Srbiji. Osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu.
Djela
- Kroz bijedu u spas, novele, 1928.
- Ženska prava, publicistika, 1929.
- Problem riješenja ekonomske krize, 1930.
- Petar II. Petrović Njeguš, publicistika, 1934.
- Književnik na poslovnom putovanju, 1935.
- Bosansko-hercegovački muslimani Hrvati, rasprava, 1936.
- Njemačka u naponu snage, publicistika, 1939.