Razlika između inačica stranice »Sustav Ac-Ds«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sustav Ac-Ds'''-->'''Sustav Ac-Ds''' je sustav [[transpozon|transponiranja]] prvo prepoznat u [[kukuruz]]u. [[Barbara McClintock]] je 1940-ih tako otkrila [[transpozon]]e. Za ovaj rad dobila je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu]] 1983. godine. <ref name=Pavlica>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html Mrežni udžbenik iz genetike] Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota''. PMF Zagreb (pristupljeno 16. travnja 2020.)</ref> | <!--'''Sustav Ac-Ds'''-->'''Sustav Ac-Ds''' je sustav [[transpozon|transponiranja]] prvo prepoznat u [[kukuruz]]u. [[Barbara McClintock]] je 1940-ih tako otkrila [[transpozon]]e. Za ovaj rad dobila je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu]] 1983. godine. <ref name=Pavlica>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html Mrežni udžbenik iz genetike] Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota''. PMF Zagreb (pristupljeno 16. travnja 2020.)</ref> | ||
Element ''Ac aktivator'' je autonoman, dok je element ''Ds disocijacije'' element koji je trpan odnosno njega se transponira.<ref name=":0">{{ | Element ''Ac aktivator'' je autonoman, dok je element ''Ds disocijacije'' element koji je trpan odnosno njega se transponira.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Encyclopedia of Genetics, Genomics, Proteomics and Informatics||language=eng.|date=2008|publisher=Springer | location = Netherlands|isbn=9781402067532|pages=8–9|doi=10.1007/978-1-4020-6754-9_76|chapter = Ac—Ds (Activator-Dissociator)}}</ref> ''Ac'' je izvorno otkriven kao onaj koji omogućuje elementu ''Ds''-u razbiti [[kromosom]]e. I ''Ac'' i ''Ds'' mogu ubaciti u gene, prouzrokujući [[mutacija|mutante]] koji mogu vratiti u normalu izrezivanjem elementa.<ref name="McClintock50">{{cite journal | vauthors = McClintock B | title = The origin and behavior of mutable loci in maize |language=eng.| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 36 | issue = 6 | pages = 344–55 | date = June 1950 | pmid = 15430309 | pmc = 1063197 | doi = 10.1073/pnas.36.6.344 }}</ref> Fenotipska posljedica ''Ac''/''Ds'' transpozona uključuje mozaične boje u jezgrama i lišću kukuruza<ref> [https://static-content.springer.com/image/prt%3A978-1-4020-6754-9%2F1/MediaObjects/978-1-4020-6754-9_1_Part_Fig1-76_HTML.jpg Springer.com]</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 21:40, 2. siječnja 2022.
Sustav Ac-Ds je sustav transponiranja prvo prepoznat u kukuruzu. Barbara McClintock je 1940-ih tako otkrila transpozone. Za ovaj rad dobila je Nobelovu nagradu 1983. godine. [1] Element Ac aktivator je autonoman, dok je element Ds disocijacije element koji je trpan odnosno njega se transponira.[2] Ac je izvorno otkriven kao onaj koji omogućuje elementu Ds-u razbiti kromosome. I Ac i Ds mogu ubaciti u gene, prouzrokujući mutante koji mogu vratiti u normalu izrezivanjem elementa.[3] Fenotipska posljedica Ac/Ds transpozona uključuje mozaične boje u jezgrama i lišću kukuruza[4]
Izvori
- ↑ Mrežni udžbenik iz genetike Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. 17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota. PMF Zagreb (pristupljeno 16. travnja 2020.)
- ↑ "Ac—Ds (Activator-Dissociator)" (engl.). Encyclopedia of Genetics, Genomics, Proteomics and Informatics. Netherlands: Springer. 2008. str. 8–9. doi:10.1007/978-1-4020-6754-9_76. ISBN 9781402067532
- ↑ "The origin and behavior of mutable loci in maize" (engl.). Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America 36 (6): 344–55. lipnja 1950. doi:10.1073/pnas.36.6.344. PMC 1063197. PMID 15430309. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1063197/
- ↑ Springer.com
