More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
Značajan udio katolika u Bugarskoj čine i preobraćeni pravoslavci, a manji udio i [[muslimani]] i [[protestanti]] koji su prešli na katoličanstvo. | Značajan udio katolika u Bugarskoj čine i preobraćeni pravoslavci, a manji udio i [[muslimani]] i [[protestanti]] koji su prešli na katoličanstvo. | ||
1610. godine [[Sofija]] je pod jurisdikcijom nadbiksupa barskog i primasa Srbije, [[Marin Bizzi|Marina Bizzija]]. On Sofiju i [[Ćiprovci|Ćiprovce]] smješta u Srbiju. <ref>{{ | 1610. godine [[Sofija]] je pod jurisdikcijom nadbiksupa barskog i primasa Srbije, [[Marin Bizzi|Marina Bizzija]]. On Sofiju i [[Ćiprovci|Ćiprovce]] smješta u Srbiju. <ref>{{Citiranje knjige|last=Bizzi |first=Marin |authorlink= |coauthors= |title=Iskušenja na putu 1610. godine, str.102.|year=1985|url=https://marinbizzi.wordpress.com/2011/06/19/9-dio/ |publisher=Opštinski arhiv Budva i Leksikografski zavod Crne Gore|location=Budva|id=}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 2. siječanj 2022. u 14:54
Katolička Crkva u Bugarskoj dio je svjetske Katoličke Crkve, pod vodstvom pape i Rimske kurije. Prema broju vjernika druga je najveća kršćanska zajednica u Bugarskoj, odmah iza Bugarske pravoslavne crkve. Katolička crkva u Bugarskoj svoje korijene vuče s početka Srednjeg vijeka, iz vremena Pada Zapadnog Rimskog Carstva, a održala se sve do današnjih dana.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ukupno se 48.945 državljana Bugarske izjasnilo katolicima[1], što je blagi porast u odnosu na popis iz 2001. prema kojemu se katolicima izjasnilo 43.811 stanovnika. Ipak, to je i dalje manje od 53.074 katolika iz 1992. godine. Većinski broj katolika su Bugari, a među ostalim narodnim zajednicama značajni udio čine i Hrvati u Bugarskoj.
Najviše katolika živjelo je u gradovima Svištovu i Plovdivu, gdje su se pripadnici tada brojne kršćanske sekte pavlićana u 16. i 17. stoljeću preobratili na katoličku vjeru. Grad s najvećim udjelom katolika je Rakovski u Plovdivskoj oblasti. Banatski Bugari su bugarska zajednica s najvišim udjelom katolika izvan matične zemlje, koji nastanjuju dijelove Srbije i Rumunjske. Od njih 12.000, više od 6.500 ipovijeda katoličku vjeru i to uglavnom u rumunjskom dijelu Banata.
Značajan udio katolika u Bugarskoj čine i preobraćeni pravoslavci, a manji udio i muslimani i protestanti koji su prešli na katoličanstvo.
1610. godine Sofija je pod jurisdikcijom nadbiksupa barskog i primasa Srbije, Marina Bizzija. On Sofiju i Ćiprovce smješta u Srbiju. [2]
Izvori
- ↑ Bugarski statistički zavod, Službeni rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine, pristupljeno 12. lipnja 2012. Predložak:Bul oznaka
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
Vanjske poveznice
- GCatholic.org - Katolička Crkva u Bugarskoj (eng.)
- Službene stranice Katoličke Crkve u Bugarskoj Predložak:Bul oznaka (eng.)
| ||||||||