Razlika između inačica stranice »Saborna crkva u Sarajevu«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba))
Redak 36: Redak 36:
Godine 1873. [[arhimandrit]] Sava Kostanović je iz [[Rusija|Rusije]] donio [[ikona|ikone]] za [[ikonostas]] koje se i danas nalaze u crkvi. [[Oltar]], kao i prostor ispred njega je uzdignut u odnosu na ostatak crkve za tri stepenika. Uz zidove crkve nalaze se drvene stolice. Na oltaru se nalaze tri kubeta, a u ostatku crkve su još pet, većih. Uz desni stub smješten je pozlaćeni tron za [[mitropolit]]a. Unutrašnji zidovi ukrašeni su ornamentalnom slikanom dekoracijom. Lukovi, svodovi i [[apsida]] crkve također su ukrašeni ornamentikom.
Godine 1873. [[arhimandrit]] Sava Kostanović je iz [[Rusija|Rusije]] donio [[ikona|ikone]] za [[ikonostas]] koje se i danas nalaze u crkvi. [[Oltar]], kao i prostor ispred njega je uzdignut u odnosu na ostatak crkve za tri stepenika. Uz zidove crkve nalaze se drvene stolice. Na oltaru se nalaze tri kubeta, a u ostatku crkve su još pet, većih. Uz desni stub smješten je pozlaćeni tron za [[mitropolit]]a. Unutrašnji zidovi ukrašeni su ornamentalnom slikanom dekoracijom. Lukovi, svodovi i [[apsida]] crkve također su ukrašeni ornamentikom.


U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] rata od 1992. do 1995. crkva nije oštećena.<ref>{{Cite web |url=http://www.mitropolijadabrobosanska.org/sematizam/crkve_parohije+.php?subaction=showfull&id=1127698001&archive=&start_from=&ucat=1& |title=Službena stranica Mitropolije Dabrobosanske |accessdate=18. 1. 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120205224415/http://www.mitropolijadabrobosanska.org/sematizam/crkve_parohije+.php?subaction=showfull&id=1127698001&archive=&start_from=&ucat=1& |archivedate=5. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> Međutim, zbog godina koje su prošle, vanjska rekonstrukcija je ipak nakon rata obavljena, i to donacijom [[Grčka|Grčke]]. Također, u godinama poslije rata, Srpska pravoslavna crkva pokušava da vrati u posjed zgradu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prostor koji je zajedno sa trgom kupljen za izgradnju Saborne crkve i pravoslavne bogoslovije u periodu između 1859. i 1862. godine. Taj spor do danas nije riješen.
U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] rata od 1992. do 1995. crkva nije oštećena.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mitropolijadabrobosanska.org/sematizam/crkve_parohije+.php?subaction=showfull&id=1127698001&archive=&start_from=&ucat=1& |title=Službena stranica Mitropolije Dabrobosanske |accessdate=18. 1. 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120205224415/http://www.mitropolijadabrobosanska.org/sematizam/crkve_parohije+.php?subaction=showfull&id=1127698001&archive=&start_from=&ucat=1& |archivedate=5. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> Međutim, zbog godina koje su prošle, vanjska rekonstrukcija je ipak nakon rata obavljena, i to donacijom [[Grčka|Grčke]]. Također, u godinama poslije rata, Srpska pravoslavna crkva pokušava da vrati u posjed zgradu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prostor koji je zajedno sa trgom kupljen za izgradnju Saborne crkve i pravoslavne bogoslovije u periodu između 1859. i 1862. godine. Taj spor do danas nije riješen.


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 10:41, 2. siječnja 2022.

Saborna crkva u Sarajevu
Pravoslavna crkva.jpg
Lokacija Sarajevo,
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Godine izgradnje 1874.
Religija Pravoslavlje

Saborna crkva u Sarajevu je saborna crkva Mitropolije dabrobosanske Srpske pravoslavne crkve, te jedna od najvećih crkava na Balkanu.

Povijest

Odluka O izgradnji Saborne crkve u Sarajevu donijeta je na početku 1859. godine, a sama gradnja započeta je 1863. godine i trajala je 11 godina. Radovi su završeni 1. svibnja 1874. godine. Osvećenje završene crkve izvršio je mitropolit dabrobosanski Pajsije 1872. godine

Česma u porti crkve

Dozvolu za izgradnju crkve izdao je sultan Abdul Aziz da bi ublažio kritike iz Europe zbog vjerske netrpeljivosti. Sama crkva je izgrađena dobrovoljnim prilozima građana Sarajeva i okolnih mjesta, kao i dubrovačkih, beogradskih, tršćanskih i bečkih trgovaca. Postoji zapis da je i sam sultan bio jedan od onih koji su dali svoj prilog.

Današnji izgled crkve malo se razlikuje od prvobitnog. Saborna crkva je građena od kamena. U osnovi je trobrodna bazilka kombinovana sa upisanim križom i ima pet kupola. Crkva je duga 37 m, široka 22.5 m. Visina zidova je 15.5 m, srednje kupole 34 m, a malih 20 m. Prvobitno je bila prekrivena olovnim krovom, ali su u vrijeme Prvog svjetskog rata Austrougari skinuli olovo, uključujući zvona i pokrili crkvu limom. Nakon toga je 1921. godine izvršena prva rekonstrukcija kada je u crkvu uvedena električna energija i kada su postavljena nova zvona težine 2.800 kg, 1.600 kg i 750 kg, te bakarni krov. Urađena je i unutrašnja adaptacija objekta.

Godine 1873. arhimandrit Sava Kostanović je iz Rusije donio ikone za ikonostas koje se i danas nalaze u crkvi. Oltar, kao i prostor ispred njega je uzdignut u odnosu na ostatak crkve za tri stepenika. Uz zidove crkve nalaze se drvene stolice. Na oltaru se nalaze tri kubeta, a u ostatku crkve su još pet, većih. Uz desni stub smješten je pozlaćeni tron za mitropolita. Unutrašnji zidovi ukrašeni su ornamentalnom slikanom dekoracijom. Lukovi, svodovi i apsida crkve također su ukrašeni ornamentikom.

U toku rata rata od 1992. do 1995. crkva nije oštećena.[1] Međutim, zbog godina koje su prošle, vanjska rekonstrukcija je ipak nakon rata obavljena, i to donacijom Grčke. Također, u godinama poslije rata, Srpska pravoslavna crkva pokušava da vrati u posjed zgradu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prostor koji je zajedno sa trgom kupljen za izgradnju Saborne crkve i pravoslavne bogoslovije u periodu između 1859. i 1862. godine. Taj spor do danas nije riješen.

Izvori

Vanjske povezice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Orthodox Cathedral in Sarajevo Saborna crkva u Sarajevu