m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
| Redak 41: | Redak 41: | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Tjesnaci u Atlantskom oceanu]] | [[Kategorija:Tjesnaci u Atlantskom oceanu]] | ||
[[Kategorija:Zemljopis Kanade]] | [[Kategorija:Zemljopis Kanade]] | ||
Inačica od 2. siječanj 2022. u 10:00
 | |
| Lokacija | Atlantski ocean - Arktički ocean |
| Koordinate | 62°N 71°W / 62°N 71°W |
| Vrsta | morski prolaz |
| Najveća širina | 240 km |
| Najveća duljina | 750 km |
| Obalne države | Kanada |
Hudsonov prolaz je morski prolaz koje povezuje Atlantski ocean i Labradorsko more sa Hudsonovim zaljevom u Kanadi.
Smješten je između Baffinovog otoka i teritorija Nunavut. Dugačak je oko 750 km te prosječne širine od 125 km, koja varira od 70 km na istočnom ulazu do 240 km u zaljevu Deception. Prolaz je prometno važan jer povezuje sjeverne luke teritorija Manitobe i Ontarija s Atlantskim oceanom.
Povijest istraživanja
Prvi zabilježeni Europljanin koji je uplovio u prolaz bio je engleski navigator Martin Frobisher 1578. godine te ga je nazvao Mistaken Strait ("Pogrešan prolaz") jer je smatrao da nije dio sjevernog prolaza koji bi povezivao Atlantski i Tihi ocean. Godine 1587. do prolaza je doplovio i John Davis, a detaljnije su ga istraživali George Weymouth 1602. te Henry Hudson 1610. godine, prema kome je kasnije prolaz i dobio ime, obojica s istim brodom, Discoveryjem. Godine 1612. istraživao ga je i Thomas Button a detaljnije su ga kartirali Robert Bylot i William Baffin 1616. godine.[1]
Izvori
- ↑ "In Hudson’s wake". The Royal Canadian Geographical Society. 1. travanj 2010.. http://www.canadiangeographic.ca/article/hudsons-wake Pristupljeno 16. travanj 2019.