Razlika između inačica stranice »GLAM (sektor)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige))
 
Redak 5: Redak 5:
Verzije skraćenice uključuju '''GLAMR''', koji precizira upravljanje zapisima ('''R'''ecords), te postoji i raniji oblik '''LAM''', koji nije specificirao "galerije" (bilo da se smatra podskupom muzeja, bilo da se potencijalno miješa s komercijalnim ustanovama u kojima se kupuje i prodaju umjetnine).
Verzije skraćenice uključuju '''GLAMR''', koji precizira upravljanje zapisima ('''R'''ecords), te postoji i raniji oblik '''LAM''', koji nije specificirao "galerije" (bilo da se smatra podskupom muzeja, bilo da se potencijalno miješa s komercijalnim ustanovama u kojima se kupuje i prodaju umjetnine).


Kao skraćenica, LAM se koristi od 1990-ih;<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=w_saAQAAMAAJ&dq=LAM+libraries+archives+museums&focus=searchwithinvolume&q=E-LAM|title=Information Retrieval & Library Automation}}</ref> pojavilo se kada su ove institucije vidjele da se njihove misije preklapaju, stvarajući potrebu za širim grupiranjem industrijskog sektora. To je postalo očito kad su svoje kolekcije postavili na mrežu – umjetnička djela, knjige, dokumenti i artefakti svi su zapravo postali "informativni izvori". Rad na publiciranju kolekcija GLAM sektora na mreži podržaju recimo organizacije poput GLAM Peak u Australiji<ref>{{Citiranje weba|title=GLAM Peak — Digital Access to Collections|url=http://www.digitalcollections.org.au/glam-peak|accessdate=10 Jun 2019}}</ref> i Nacionalni digitalni forum na Novom Zelandu.<ref>{{Citiranje weba|title=National Digital Forum|url=http://www.ndf.org.nz/|accessdate=10 Jun 2019}}</ref>
Kao skraćenica, LAM se koristi od 1990-ih;<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=w_saAQAAMAAJ&dq=LAM+libraries+archives+museums&focus=searchwithinvolume&q=E-LAM|title=Information Retrieval & Library Automation}}</ref> pojavilo se kada su ove institucije vidjele da se njihove misije preklapaju, stvarajući potrebu za širim grupiranjem industrijskog sektora. To je postalo očito kad su svoje kolekcije postavili na mrežu – umjetnička djela, knjige, dokumenti i artefakti svi su zapravo postali "informativni izvori". Rad na publiciranju kolekcija GLAM sektora na mreži podržaju recimo organizacije poput GLAM Peak u Australiji<ref>{{Citiranje weba|title=GLAM Peak — Digital Access to Collections|url=http://www.digitalcollections.org.au/glam-peak|accessdate=10 Jun 2019}}</ref> i Nacionalni digitalni forum na Novom Zelandu.<ref>{{Citiranje weba|title=National Digital Forum|url=http://www.ndf.org.nz/|accessdate=10 Jun 2019}}</ref>


== Povijest ==
== Povijest ==

Trenutačna izmjena od 09:54, 2. siječnja 2022.

GLAM logo na Wikimediji

GLAM (akronim od od engl. Galleries, Libraries, Archives, Museums: galerije, knjižnice, arhive i muzeje)[1][2] odnosi se na kulturne institucije čija je misija pružanje pristupa znanju. GLAM institucije i organizacije prikupljaju i održavaju materijale kulturne baštine u javnom interesu. Kao institucije za prikupljanje, GLAM-ovi čuvaju i čine dostupnim primarne izvore dragocjenim za istraživače.

Naziv

Verzije skraćenice uključuju GLAMR, koji precizira upravljanje zapisima (Records), te postoji i raniji oblik LAM, koji nije specificirao "galerije" (bilo da se smatra podskupom muzeja, bilo da se potencijalno miješa s komercijalnim ustanovama u kojima se kupuje i prodaju umjetnine).

Kao skraćenica, LAM se koristi od 1990-ih;[3] pojavilo se kada su ove institucije vidjele da se njihove misije preklapaju, stvarajući potrebu za širim grupiranjem industrijskog sektora. To je postalo očito kad su svoje kolekcije postavili na mrežu – umjetnička djela, knjige, dokumenti i artefakti svi su zapravo postali "informativni izvori". Rad na publiciranju kolekcija GLAM sektora na mreži podržaju recimo organizacije poput GLAM Peak u Australiji[4] i Nacionalni digitalni forum na Novom Zelandu.[5]

Povijest

Pristalice veće suradnje tvrde da je sadašnja konvergencija zapravo povratak tradicionalnom jedinstvu. Te institucije dijele epistemološke veze koje potiču iz Aleksandrijskog muzeja i nastavljaju se kroz kabinete znatiželje okupljene u ranoj modernoj Europi. Vremenom kako su se kolekcije proširivale, postajale su specijaliziranije i njihovi su stanovi bili odvojeni prema obliku informacija i vrstama korisnika. Dalje, tijekom devetnaestog i dvadesetog stoljeća za svaku vrstu institucije razvijala su se posebna profesionalna društva i obrazovni programi.[6]

GLAM i Wikimediji

Suradnje između GLAM institucija i Wikimedija kroz tzv. GLAMwiki projekte daju sinergijske rezultate spajanjem resursa, metoda i tehnologija za širi ili otvoreni pristup (OpenGLAM) podatcima i medijima kroz Wikimedija projekte. GLAMwiki CROATIA/Hrvatska ima za cilj razviti iste suradnje na Wikipediji na hrvatskom i drugim Wikimedija projektima.[7]

Izvori

Vanjske poveznice