Lipanjska džamija u Gračanici: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Tijekom 19. stoljeća [[Gračanica]] se širi na jug niz rijeku Sokolušu, tako da nastaju nove mahale između kojih i Hadži Džaferova mahala sa džamijom. U drugoj polovini 19. stoljeća Mula Mustafa Muderizović [[vakuf|uvakufio]] je dio svoje imovine, u vidu zemljišnih nekretnina, od čijih se prihoda financirala rasvjeta i izdvajao dodatak plati [[imam]]a jedne od gračaničkih džamija. Pretpostavka je, da je riječ o Hadži Džaferovoj ili Lipanjskoj džamiji, koju je ovaj vakif vjerojatno i obnovio. U narodu se zadržalo predanje da je [[džamija|džamiju]] sagradio izvjesni Hadži Džafer i da je kod džamije zasadio lipu pod kojom su ljudi boravili u hladu, čekajući namaz. Kasnije je to postalo mjesto stalnog okupljanja ljudi nazvano ''pod Lipom''. Činjenica je da su, početkom 20. stoljeća, vakufi Hadži Džaferove džamije, Mula Mustafe Muderizovića i Lipa česme, koju je sagradio neki nepoznati vakif, ujedinjeni u jedan jedinstven vakuf, koji se spominje 1913. godine. Džamija danas nema svoju [[vakuf]]namu, jer je izgubljena.<ref name="GG">{{ | Tijekom 19. stoljeća [[Gračanica]] se širi na jug niz rijeku Sokolušu, tako da nastaju nove mahale između kojih i Hadži Džaferova mahala sa džamijom. U drugoj polovini 19. stoljeća Mula Mustafa Muderizović [[vakuf|uvakufio]] je dio svoje imovine, u vidu zemljišnih nekretnina, od čijih se prihoda financirala rasvjeta i izdvajao dodatak plati [[imam]]a jedne od gračaničkih džamija. Pretpostavka je, da je riječ o Hadži Džaferovoj ili Lipanjskoj džamiji, koju je ovaj vakif vjerojatno i obnovio. U narodu se zadržalo predanje da je [[džamija|džamiju]] sagradio izvjesni Hadži Džafer i da je kod džamije zasadio lipu pod kojom su ljudi boravili u hladu, čekajući namaz. Kasnije je to postalo mjesto stalnog okupljanja ljudi nazvano ''pod Lipom''. Činjenica je da su, početkom 20. stoljeća, vakufi Hadži Džaferove džamije, Mula Mustafe Muderizovića i Lipa česme, koju je sagradio neki nepoznati vakif, ujedinjeni u jedan jedinstven vakuf, koji se spominje 1913. godine. Džamija danas nema svoju [[vakuf]]namu, jer je izgubljena.<ref name="GG">{{Citiranje weba |url= http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg5-2.pdf|title=Lipanjska džamija |work=Gračanički glasnik |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> | ||
Džamija je zbog dotrajalosti srušena 1934.-1935. godine, da bi na njenom mjestu bila podignuta nova [[džamija]] sa drvenim [[Minaret|minaretom]].<ref name="Džamije">{{ | Džamija je zbog dotrajalosti srušena 1934.-1935. godine, da bi na njenom mjestu bila podignuta nova [[džamija]] sa drvenim [[Minaret|minaretom]].<ref name="Džamije">{{Citiranje weba |url= https://de.scribd.com/doc/110646621/Becirbeovic-Medzida-Dzamije-Sa-Drvenom-Munarom-u-BiH |title=M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom |work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Uz staru džamiju bila je i česma u koju je dovedena voda drvenim čunkovima sa Drijenče za potrebe džamije i mahale. Taj vodovod je služio do 1937. godine, kada su drveni čunkovi zamijenjeni željeznim cijevima. Džamija je obnovljena i renovirana 1996. godine. Godine 2011. džamija je proglašena Nacionalnim spomenikom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | ||
U haremu džamije je veći mezaristan u kojem su, pretežno nišani novije dobi. Uz samu džamiju nalazi se petnaestak nišana od kojih su neki iz perioda osnivanja džamije.<ref name="Epigrafika">{{ | U haremu džamije je veći mezaristan u kojem su, pretežno nišani novije dobi. Uz samu džamiju nalazi se petnaestak nišana od kojih su neki iz perioda osnivanja džamije.<ref name="Epigrafika">{{Citiranje weba |url= https://de.scribd.com/document/111992165/Islamska-Epigrafika-u-BiH-2 |title= Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine |work=Biblioteka kulturno nasleđe, Sarajevo 1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 2. siječanj 2022. u 07:31
|
Lipanjska džamija
| |
|---|---|
| Lokacija | Gračanica, Bosna i Hercegovina
|
| Godine izgradnje | 19. stoljeće |
| Renoviran | 1935. 1996. |
| Religija | islam |
Lipanjska džamija (poznata i kao Hadži Džaferova džamija), džamija u Gračanici, u Bosni i Hercegovini, trenutačno u sastavu Tuzlanskog muftiluka. Nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.
Povijest
Tijekom 19. stoljeća Gračanica se širi na jug niz rijeku Sokolušu, tako da nastaju nove mahale između kojih i Hadži Džaferova mahala sa džamijom. U drugoj polovini 19. stoljeća Mula Mustafa Muderizović uvakufio je dio svoje imovine, u vidu zemljišnih nekretnina, od čijih se prihoda financirala rasvjeta i izdvajao dodatak plati imama jedne od gračaničkih džamija. Pretpostavka je, da je riječ o Hadži Džaferovoj ili Lipanjskoj džamiji, koju je ovaj vakif vjerojatno i obnovio. U narodu se zadržalo predanje da je džamiju sagradio izvjesni Hadži Džafer i da je kod džamije zasadio lipu pod kojom su ljudi boravili u hladu, čekajući namaz. Kasnije je to postalo mjesto stalnog okupljanja ljudi nazvano pod Lipom. Činjenica je da su, početkom 20. stoljeća, vakufi Hadži Džaferove džamije, Mula Mustafe Muderizovića i Lipa česme, koju je sagradio neki nepoznati vakif, ujedinjeni u jedan jedinstven vakuf, koji se spominje 1913. godine. Džamija danas nema svoju vakufnamu, jer je izgubljena.[1]
Džamija je zbog dotrajalosti srušena 1934.-1935. godine, da bi na njenom mjestu bila podignuta nova džamija sa drvenim minaretom.[2] Uz staru džamiju bila je i česma u koju je dovedena voda drvenim čunkovima sa Drijenče za potrebe džamije i mahale. Taj vodovod je služio do 1937. godine, kada su drveni čunkovi zamijenjeni željeznim cijevima. Džamija je obnovljena i renovirana 1996. godine. Godine 2011. džamija je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U haremu džamije je veći mezaristan u kojem su, pretežno nišani novije dobi. Uz samu džamiju nalazi se petnaestak nišana od kojih su neki iz perioda osnivanja džamije.[3]
Izvori
- ↑ "Lipanjska džamija". Gračanički glasnik. http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg5-2.pdf Pristupljeno 9. 2. 2017
- ↑ "M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom". https://de.scribd.com/doc/110646621/Becirbeovic-Medzida-Dzamije-Sa-Drvenom-Munarom-u-BiH Pristupljeno 9. 2. 2016
- ↑ "Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine". Biblioteka kulturno nasleđe, Sarajevo 1988. https://de.scribd.com/document/111992165/Islamska-Epigrafika-u-BiH-2 Pristupljeno 9. 2. 2016