Arheološko nalazište Stari Majdan: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
U [[Željezno doba|željeznom dobu]], u 5. i 4. st. pr. Kr. postojalo je u Sanskom Mostu naseobina, čiji su se stanovnici bavili proizvodnjom [[Željezo|željeza]] i izradom željeznih predmeta. | U [[Željezno doba|željeznom dobu]], u 5. i 4. st. pr. Kr. postojalo je u Sanskom Mostu naseobina, čiji su se stanovnici bavili proizvodnjom [[Željezo|željeza]] i izradom željeznih predmeta. | ||
Za vrijeme Rimske uprave zabilježena su brojna naselja uz rimsku puteve, koja je tim pravcem prolazila. Na lokalitetu Crkvina, u selu Šehovci, otkriveno je rimsko naselje i metalurški pogon.<ref name="Basler">{{ | Za vrijeme Rimske uprave zabilježena su brojna naselja uz rimsku puteve, koja je tim pravcem prolazila. Na lokalitetu Crkvina, u selu Šehovci, otkriveno je rimsko naselje i metalurški pogon.<ref name="Basler">{{Citiranje weba |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> | ||
Topionica (''officina ferraria'') u Starom Majdanu djelovala je u 3. i 4. st. pr. Kr., nešto kasnije od pogonâ u dolini [[Japre]]. Ο dugotrajnosti i snažnosti njenog rada govore prostrane i duboke (do 6 m) halde troske. | Topionica (''officina ferraria'') u Starom Majdanu djelovala je u 3. i 4. st. pr. Kr., nešto kasnije od pogonâ u dolini [[Japre]]. Ο dugotrajnosti i snažnosti njenog rada govore prostrane i duboke (do 6 m) halde troske. | ||
Inačica od 2. siječanj 2022. u 01:29
Arheološko nalazište Stari Majdan nalazi se u općini Sanski Most, Bosna i Hercegovina.
Povijest
U željeznom dobu, u 5. i 4. st. pr. Kr. postojalo je u Sanskom Mostu naseobina, čiji su se stanovnici bavili proizvodnjom željeza i izradom željeznih predmeta.
Za vrijeme Rimske uprave zabilježena su brojna naselja uz rimsku puteve, koja je tim pravcem prolazila. Na lokalitetu Crkvina, u selu Šehovci, otkriveno je rimsko naselje i metalurški pogon.[1]
Topionica (officina ferraria) u Starom Majdanu djelovala je u 3. i 4. st. pr. Kr., nešto kasnije od pogonâ u dolini Japre. Ο dugotrajnosti i snažnosti njenog rada govore prostrane i duboke (do 6 m) halde troske.
Rudnici na Sani, kao i drugi po Bosni, bili su i za Rimljane značajni.
Status rudnika u zapadnoj Bosni nije bio istovjetan sa statusom rudnika na Drini, što je dovelo i do različitog administrativno-političkog položaja ovih dviju regija. Na Sani su to državna (carska) imanja, a na Drini razvijeni municipaliteti. Vjerojatno je do te razlike došlo i zbog toga što je na istoku romanizacija bila učinkovitija pa su mun. Malvesiatium (Skelani) i kasnije Domavia (Srebrenica) dosta rano postali samoupravni gradovi.
Literatura
- Esad Pašalić, GID BiH Sarajevo 1975, Sabrano djelo – Questiones de bello Dalmatico Pannonicoque
- Enver Imamović, Sarajevo, 1977. – Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine
Izvori
- PREUSMJERI Predložak:Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb