Razlika između inačica stranice »Modernizacija«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
Modernizacijskoj se teoriji upućuju dva kritička prigovora: | Modernizacijskoj se teoriji upućuju dva kritička prigovora: | ||
* moderna se izvodi iz razvoja zapadnih društava te se poistovjećuje s [[okcidentalizacija|okcidentalizacijom]], što znači da se zagovara etnocentrični model [[razvoj]]a | * moderna se izvodi iz razvoja zapadnih društava te se poistovjećuje s [[okcidentalizacija|okcidentalizacijom]], što znači da se zagovara etnocentrični model [[razvoj]]a | ||
* modernizacija ne mora nužno dovesti do industrijskog rasta i jednake razdiobe društvene dobrobiti te stoga predstavlja neujednačen proces koji se očituje u nerazvijenosti i zavisnosti.<ref name="LZMK">{{ | * modernizacija ne mora nužno dovesti do industrijskog rasta i jednake razdiobe društvene dobrobiti te stoga predstavlja neujednačen proces koji se očituje u nerazvijenosti i zavisnosti.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba|title=Modernizacija |publisher= [[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=27. rujna 2020. |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41464}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 01:50, 22. prosinca 2021.
Modernizacija (prema "moderan" od franc. riječi moderne: današnji, suvremen) je skup kompleksnih promjena koje od 16. st. u nejednakoj mjeri i različitim mehanizmima širenja zahvaćaju sva ljudska društva, posebice u Europi. Teorija modernizacije objašnjava globalne procese kojima tradicionalna društva dospijevaju do modernosti. Politička modernizacija obuhvaća razvoj ključnih institucija (političkih stranaka, parlamenata, glasačkih prava) na kojima počiva sudjelovanje u donošenju odluka. Kulturnu modernizaciju obilježavaju tendencije sekularizacije i laicizacije te vezanost za različite ideološke projekte. Ekonomska modernizacija, koja nije isto što i industrijalizacija, povezana je s ekonomskim promjenama, ponajprije s rastućom podjelom rada, korištenjem upravljačkih tehnika, usavršavanjem tehnologije te rastom trgovačkih pogodnosti. Društvena modernizacija uključuje sve veću pismenost, urbanizaciju i opadanje tradicionalnog autoriteta. Te su promjene izraz sve veće društvene i strukturalne diferencijacije.[1]
Modernizacijskoj se teoriji upućuju dva kritička prigovora:
- moderna se izvodi iz razvoja zapadnih društava te se poistovjećuje s okcidentalizacijom, što znači da se zagovara etnocentrični model razvoja
- modernizacija ne mora nužno dovesti do industrijskog rasta i jednake razdiobe društvene dobrobiti te stoga predstavlja neujednačen proces koji se očituje u nerazvijenosti i zavisnosti.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Modernizacija". Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41464 Pristupljeno 27. rujna 2020.