Kolekcija (hobi): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Kolekcija (hobi)'''-->{{Otheruses|[[Kolekcija (razdvojba)]]}} | <!--'''Kolekcija (hobi)'''-->{{Otheruses|[[Kolekcija (razdvojba)]]}} | ||
'''Kolekcija''' ([[latinski|lat.:]] ''collectio'' {{--}} sabiranje) je [[zbirka predmeta]] prikupljenih po nekom [[kriterij]]u ([[istovrsnost]]i, [[sličnost]]i, [[različitost]]i, [[zanimljivost]]i, [[ekscentričnost]]i, itd.) njezina autora ili vlasnika, npr. umjetnička kolekcija ([[zbirka]]), modna kolekcija.<ref name="LZMK">{{ | '''Kolekcija''' ([[latinski|lat.:]] ''collectio'' {{--}} sabiranje) je [[zbirka predmeta]] prikupljenih po nekom [[kriterij]]u ([[istovrsnost]]i, [[sličnost]]i, [[različitost]]i, [[zanimljivost]]i, [[ekscentričnost]]i, itd.) njezina autora ili vlasnika, npr. umjetnička kolekcija ([[zbirka]]), modna kolekcija.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba|title=Kolekcija |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], |accessdate=7. prosinca 2020. |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32382}}</ref><ref name="Jutarnji">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/kolekcionar-2259227 |title=Kolekcionar | ||
|publisher=[[Jutarnji list]] |work=www.jutarnji.hr |author=[[Inoslav Bešker|Bešker, Inoslav]] |date=13. kolovoza 2009. |accessdate=7. prosinca 2020.}}</ref> | |publisher=[[Jutarnji list]] |work=www.jutarnji.hr |author=[[Inoslav Bešker|Bešker, Inoslav]] |date=13. kolovoza 2009. |accessdate=7. prosinca 2020.}}</ref> | ||
'''Zbirka kolekcije''' je prema nekomu [[smisao|smislu]] ili [[ideja|ideji]] prikupljeno ili sređeno više skupocjenih, umjetničkih ili rijetkih predmeta iste vrste ([[slika]], [[kip]]ova, [[grafika]], [[medalja]], [[rukopis]]a i sl.). Privatna zbirka nastajala je iz amaterskih ili promišljenih humanističkih (skupiti nacionalnu kulturno-spomeničku baštinu radi zaštite od [[propast|propadanja]], [[pljačka]]nja i sl.) ili novčanih motiva (okoristiti se, obogatiti se). Zbirka često [[poklon]]om ili [[prodaja|prodajom]] ulazi kao zaokružena cjelina u muzeje, galerije, javne knjižnice i druge zbirke, pa time postaje [[javno dobro]]. Prve zbirke nastale su u doba [[helenizam|helenizma]], a sastojale su se uglavnom od grčkih kipova (originala i kopija). Značajne su bile renesansne zbirke od kojih su se razvili [[muzeji]] i [[galerije]].<ref name="LZMK2">{{ | '''Zbirka kolekcije''' je prema nekomu [[smisao|smislu]] ili [[ideja|ideji]] prikupljeno ili sređeno više skupocjenih, umjetničkih ili rijetkih predmeta iste vrste ([[slika]], [[kip]]ova, [[grafika]], [[medalja]], [[rukopis]]a i sl.). Privatna zbirka nastajala je iz amaterskih ili promišljenih humanističkih (skupiti nacionalnu kulturno-spomeničku baštinu radi zaštite od [[propast|propadanja]], [[pljačka]]nja i sl.) ili novčanih motiva (okoristiti se, obogatiti se). Zbirka često [[poklon]]om ili [[prodaja|prodajom]] ulazi kao zaokružena cjelina u muzeje, galerije, javne knjižnice i druge zbirke, pa time postaje [[javno dobro]]. Prve zbirke nastale su u doba [[helenizam|helenizma]], a sastojale su se uglavnom od grčkih kipova (originala i kopija). Značajne su bile renesansne zbirke od kojih su se razvili [[muzeji]] i [[galerije]].<ref name="LZMK2">{{Citiranje weba|title=Zbirka |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], |work=www.enciklopedija.hr |accesadaze=7. prosinca 2020. |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66994}}</ref> | ||
Kolekcionar je česta novinarska tema koja je ušla i u književnost, pjesme, serije i filmove, tj. medijsku kulturu. Sve može biti predmet kolekcionarstva. Npr. predmeti i audiovizualni materijali iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], [[NDH|NDH-a]], [[JNA]], [[Nacistička Njemačka|Trećeg Reicha]], [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], [[Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]], itd. Kolekcionarstvo nema ideologiju ili sakupljanja kolekcija iz samo jednog vrsta zanimanja već više njih. Ono je [[strast]], ponekad [[ovisnost]], sredstvo prestiža, a nerijetko i lukav premda riskantan [[način]] ulaganja [[novac|novca]].<ref name="Jutarnji"/> | Kolekcionar je česta novinarska tema koja je ušla i u književnost, pjesme, serije i filmove, tj. medijsku kulturu. Sve može biti predmet kolekcionarstva. Npr. predmeti i audiovizualni materijali iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], [[NDH|NDH-a]], [[JNA]], [[Nacistička Njemačka|Trećeg Reicha]], [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], [[Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]], itd. Kolekcionarstvo nema ideologiju ili sakupljanja kolekcija iz samo jednog vrsta zanimanja već više njih. Ono je [[strast]], ponekad [[ovisnost]], sredstvo prestiža, a nerijetko i lukav premda riskantan [[način]] ulaganja [[novac|novca]].<ref name="Jutarnji"/> |
Posljednja izmjena od 22. prosinac 2021. u 01:22
- PREUSMJERI Predložak:Dz
Kolekcija (lat.: collectio − sabiranje) je zbirka predmeta prikupljenih po nekom kriteriju (istovrsnosti, sličnosti, različitosti, zanimljivosti, ekscentričnosti, itd.) njezina autora ili vlasnika, npr. umjetnička kolekcija (zbirka), modna kolekcija.[1][2]
Zbirka kolekcije je prema nekomu smislu ili ideji prikupljeno ili sređeno više skupocjenih, umjetničkih ili rijetkih predmeta iste vrste (slika, kipova, grafika, medalja, rukopisa i sl.). Privatna zbirka nastajala je iz amaterskih ili promišljenih humanističkih (skupiti nacionalnu kulturno-spomeničku baštinu radi zaštite od propadanja, pljačkanja i sl.) ili novčanih motiva (okoristiti se, obogatiti se). Zbirka često poklonom ili prodajom ulazi kao zaokružena cjelina u muzeje, galerije, javne knjižnice i druge zbirke, pa time postaje javno dobro. Prve zbirke nastale su u doba helenizma, a sastojale su se uglavnom od grčkih kipova (originala i kopija). Značajne su bile renesansne zbirke od kojih su se razvili muzeji i galerije.[3]
Kolekcionar je česta novinarska tema koja je ušla i u književnost, pjesme, serije i filmove, tj. medijsku kulturu. Sve može biti predmet kolekcionarstva. Npr. predmeti i audiovizualni materijali iz Domovinskog rata, NDH-a, JNA, Trećeg Reicha, Osmanskog Carstva, Francuskog Carstva, itd. Kolekcionarstvo nema ideologiju ili sakupljanja kolekcija iz samo jednog vrsta zanimanja već više njih. Ono je strast, ponekad ovisnost, sredstvo prestiža, a nerijetko i lukav premda riskantan način ulaganja novca.[2]
Izvori[uredi]
- ↑ "Kolekcija". Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža,. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32382 Pristupljeno 7. prosinca 2020.
- ↑ 2,0 2,1 Bešker, Inoslav (13. kolovoza 2009.). "Kolekcionar". www.jutarnji.hr. Jutarnji list. https://www.jutarnji.hr/naslovnica/kolekcionar-2259227 Pristupljeno 7. prosinca 2020.
- ↑ "Zbirka". www.enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža,. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66994