Davisov prolaz: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Nazvan je prema engleskom istraživaču [[John Davis (istraživač)|Johnu Davisu]] koji ga je otkrio u potrazi za sjevernim prolazom između Atlantskog i [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Nastao je najvjerojatnije za vrijeme [[paleogen]]a prije 45 do 62 milijuna godina. Sa prosječnom dubinom između 1000 i 2000 metara znatno je plići od obližnjeg Labradorskog mora na jugu. | Nazvan je prema engleskom istraživaču [[John Davis (istraživač)|Johnu Davisu]] koji ga je otkrio u potrazi za sjevernim prolazom između Atlantskog i [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Nastao je najvjerojatnije za vrijeme [[paleogen]]a prije 45 do 62 milijuna godina. Sa prosječnom dubinom između 1000 i 2000 metara znatno je plići od obližnjeg Labradorskog mora na jugu. | ||
Od [[1650-ih]] koristio se za [[kitolov]]. Prema američkim geološkim istraživanjima, oko 13% neotkrivenih nalazišta [[nafta|nafte]] i oko 30% nalazišta plina nalazi se u arktičkom području, posebice mora oko Grenlanda koja potencijalno mogu sadržavati velike količine [[prirodni plin|prirodnog plina]].<ref>{{ | Od [[1650-ih]] koristio se za [[kitolov]]. Prema američkim geološkim istraživanjima, oko 13% neotkrivenih nalazišta [[nafta|nafte]] i oko 30% nalazišta plina nalazi se u arktičkom području, posebice mora oko Grenlanda koja potencijalno mogu sadržavati velike količine [[prirodni plin|prirodnog plina]].<ref>{{Citiranje weba|url= http://www.usgs.gov/newsroom/article.asp?ID=1980#.VxK140dcFX4|title= 90 Billion Barrels of Oil and 1,670 Trillion Cubic Feet of Natural Gas Assessed in the Arctic |publisher= US Geological Survey (USGS)|date= 23 July 2008|access-date= 17 April 2016}}</ref> Sukladno tome, vlasti [[Grenland]]a ponudili su brojne off-shore koncesije za potencijalnu ekstrakciju ugljikovodika. Najviše ih se nalazi u Baffinovom zaljevu i Davisovom prolazu, te manji dio u [[Grenlandsko more|Grenlandskom moru]] na istoku.<ref>{{cite news|url= http://www.nunatsiaqonline.ca/stories/article/65674greenland_pushing_ahead_with_oil_and_gas_development|title= Greenland pushing ahead with oil and gas development |publisher= Nunatsiaq News|newspaper= Nunatsiaq Online|author= Lisa Gregoire|date= 15 May 2014|access-date= 17 April 2016}}</ref> | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Inačica od 22. prosinac 2021. u 00:13
Davisov prolaz (engleski: Davis Strait, francuski: Détroit de Davis) je morski prolaz te sjeverni rukavac Atlantskog oceana sjeverno od Labradorskog mora. Nalazi se između zapadnog dijela Grenlanda i Baffinovog otoka u kanadskom teritoriju Nunavutu.
Nazvan je prema engleskom istraživaču Johnu Davisu koji ga je otkrio u potrazi za sjevernim prolazom između Atlantskog i Tihog oceana. Nastao je najvjerojatnije za vrijeme paleogena prije 45 do 62 milijuna godina. Sa prosječnom dubinom između 1000 i 2000 metara znatno je plići od obližnjeg Labradorskog mora na jugu.
Od 1650-ih koristio se za kitolov. Prema američkim geološkim istraživanjima, oko 13% neotkrivenih nalazišta nafte i oko 30% nalazišta plina nalazi se u arktičkom području, posebice mora oko Grenlanda koja potencijalno mogu sadržavati velike količine prirodnog plina.[1] Sukladno tome, vlasti Grenlanda ponudili su brojne off-shore koncesije za potencijalnu ekstrakciju ugljikovodika. Najviše ih se nalazi u Baffinovom zaljevu i Davisovom prolazu, te manji dio u Grenlandskom moru na istoku.[2]
Izvori
- ↑ 90 Billion Barrels of Oil and 1,670 Trillion Cubic Feet of Natural Gas Assessed in the Arctic. US Geological Survey (USGS) 0. 23 July 2008 0. Pristupljeno 17 April 2016.
- ↑ • Parametar
publishernije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametaraccess-datenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarnewspapernije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews