Razlika između inačica stranice »Dan pokore«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Redak 4: Redak 4:


==Državni praznik==
==Državni praznik==
[[1994.]] je odlučeno da se ukida Dan pokore kao neradni dan, kako bi se pomoglo poslodavcima. Odluka je stupila na snagu godinu dana kasnije. Jedino u [[Saska|Saski]] je Dan pokore i dalje neradni dan.<ref>{{cite web|url=https://www.ferienwiki.de/feiertage/buss-und-bettag|title=Buß- und Bettag: Gesetzlicher Feiertag in Sachsen|accessdate=2018-09-06}}</ref>
[[1994.]] je odlučeno da se ukida Dan pokore kao neradni dan, kako bi se pomoglo poslodavcima. Odluka je stupila na snagu godinu dana kasnije. Jedino u [[Saska|Saski]] je Dan pokore i dalje neradni dan.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ferienwiki.de/feiertage/buss-und-bettag|title=Buß- und Bettag: Gesetzlicher Feiertag in Sachsen|accessdate=2018-09-06}}</ref>
U pokrajini [[Schleswig-Holstein]] se nekoliko puta razgovaralo o povratku Dan pokore kao neradni dan, ali su svi pokušaji bili neuspješni.<ref>Annett Otto: [http://www.berliner-zeitung.de/archiv/schleswig-holstein-stimmt-ueber-buss--und-bettag-ab-volksentscheid-soll-bonn-unter-druck-setzen,10810590,9368160.html ''Volksentscheid soll Bonn unter Druck setzen. Schleswig-Holstein stimmt über Buß- und Bettag ab'']; In: ''[[Berliner Zeitung]].'' 27. November 1997.</ref>
U pokrajini [[Schleswig-Holstein]] se nekoliko puta razgovaralo o povratku Dan pokore kao neradni dan, ali su svi pokušaji bili neuspješni.<ref>Annett Otto: [http://www.berliner-zeitung.de/archiv/schleswig-holstein-stimmt-ueber-buss--und-bettag-ab-volksentscheid-soll-bonn-unter-druck-setzen,10810590,9368160.html ''Volksentscheid soll Bonn unter Druck setzen. Schleswig-Holstein stimmt über Buß- und Bettag ab'']; In: ''[[Berliner Zeitung]].'' 27. November 1997.</ref>



Inačica od 00:11, 22. prosinca 2021.

Dan pokore i molitve (njem.: Buß- und Bettag) je u Njemačkoj praznik Evangeličke crkve. Tijekom povijesti čitavo stanovništvo je u hitnim situacijama i opasnostima bilo pozvano na pokoru i molitvu. Od kraja 19. stoljeća opći dan pokore i molitve je bio u srijedu prije posljednje nedjelje crkvene godine, tj. jedanaest dana prije prve nedjelje došašća.

Kako je Dan pokore i dalje crkveni praznik, u nekim pokrajinama su zabranjeni plesne manifestacije te djelomično rad igara na sreću.

Državni praznik

1994. je odlučeno da se ukida Dan pokore kao neradni dan, kako bi se pomoglo poslodavcima. Odluka je stupila na snagu godinu dana kasnije. Jedino u Saski je Dan pokore i dalje neradni dan.[1] U pokrajini Schleswig-Holstein se nekoliko puta razgovaralo o povratku Dan pokore kao neradni dan, ali su svi pokušaji bili neuspješni.[2]

Izvori