Zajednička deklaracija pape Franje i patrijarha Kirila: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
'''Zajednička deklaracija pape Franje i patrijarha Kirila''' proglašena je nakon povijesnoga prvoga susreta između [[papa|pape]] [[Franjo|Franje]], poglavara [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] i moskovskoga patrijarha [[Kiril I.|Kirila]], poglavara [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruske Pravoslavne Crkve]], u [[Havana|Havani]], u veljači [[2016.]] godine. | '''Zajednička deklaracija pape Franje i patrijarha Kirila''' proglašena je nakon povijesnoga prvoga susreta između [[papa|pape]] [[Franjo|Franje]], poglavara [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] i moskovskoga patrijarha [[Kiril I.|Kirila]], poglavara [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruske Pravoslavne Crkve]], u [[Havana|Havani]], u veljači [[2016.]] godine. | ||
To je prvi susret jednog rimskog pape i ruskoga patrijarha, simboličan trenutak koji se nastavlja na desetljećima dug proces koji vodi do čvršćih odnosa između Katoličke i Pravoslavne Crkve koje su se odvojile nakon [[Crkveni raskol|raskola 1054.]]<ref>{{ | To je prvi susret jednog rimskog pape i ruskoga patrijarha, simboličan trenutak koji se nastavlja na desetljećima dug proces koji vodi do čvršćih odnosa između Katoličke i Pravoslavne Crkve koje su se odvojile nakon [[Crkveni raskol|raskola 1054.]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-35565085|title=Unity call as Pope Francis holds historic talks with Russian Orthodox Patriarch|work=BBC News|date=13. veljače 2016.|accessdate=17. veljače 2016.}}</ref> | ||
Deklaracija u 30 točaka donosi zajednički poziv dvaju crkvenih [[primati|primata]] za okončanje progona kršćana na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i ratova u regiji. Izražava se [[nada (osjećaj)|nada]] o doprinosu ponovnoj uspostavi jedinstva kršćana među dvije Crkve. Niz drugih pitanja spominje se u deklaraciji, uključujući [[ateizam]], [[sekularizam]], [[konzumerizam]], pitanja migranata i [[izbjeglica]], važnost [[obitelj]]i, [[brak]]a i bojaznima koje se odnose na [[pobačaj]] i [[eutanazija|eutanaziju]].<ref>{{ | Deklaracija u 30 točaka donosi zajednički poziv dvaju crkvenih [[primati|primata]] za okončanje progona kršćana na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i ratova u regiji. Izražava se [[nada (osjećaj)|nada]] o doprinosu ponovnoj uspostavi jedinstva kršćana među dvije Crkve. Niz drugih pitanja spominje se u deklaraciji, uključujući [[ateizam]], [[sekularizam]], [[konzumerizam]], pitanja migranata i [[izbjeglica]], važnost [[obitelj]]i, [[brak]]a i bojaznima koje se odnose na [[pobačaj]] i [[eutanazija|eutanaziju]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://w2.vatican.va/content/francesco/en/speeches/2016/february/documents/papa-francesco_20160212_dichiarazione-comune-kirill.html|title=Meeting of His Holiness Pope Francis with His Holiness Kirill, Patriarch of Moscow and All Russia|date=12. veljače 2016.|work=w2.vatican.va|accessdate=17. veljače 2016.}}</ref> Dokument sadržava posebno dio koji se odnosi na [[Ukrajina|Ukrajinu]] u kojem se "sve strane uključene u sukob pozivaju na oprez". To je rezultiralo razočaranjem kod [[Ukrajinska grkokatolička Crkva|grkokatolika u Ukrajini]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ukrajinska-crkva-razocarana-susretom-pape-i-patrijarha|title=Ukrajinska crkva razočarana susretom pape i patrijarha|work=Al Jazeera Balkans|date=14. veljače 2016.|accessdate=17. veljače 2016.}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 9. prosinac 2021. u 21:01
<templatestyles src="Multiple image/styles.css" wrapper=".tmulti"></templatestyles>
Zajednička deklaracija pape Franje i patrijarha Kirila proglašena je nakon povijesnoga prvoga susreta između pape Franje, poglavara Rimokatoličke Crkve i moskovskoga patrijarha Kirila, poglavara Ruske Pravoslavne Crkve, u Havani, u veljači 2016. godine.
To je prvi susret jednog rimskog pape i ruskoga patrijarha, simboličan trenutak koji se nastavlja na desetljećima dug proces koji vodi do čvršćih odnosa između Katoličke i Pravoslavne Crkve koje su se odvojile nakon raskola 1054.[1]
Deklaracija u 30 točaka donosi zajednički poziv dvaju crkvenih primata za okončanje progona kršćana na Bliskom istoku i ratova u regiji. Izražava se nada o doprinosu ponovnoj uspostavi jedinstva kršćana među dvije Crkve. Niz drugih pitanja spominje se u deklaraciji, uključujući ateizam, sekularizam, konzumerizam, pitanja migranata i izbjeglica, važnost obitelji, braka i bojaznima koje se odnose na pobačaj i eutanaziju.[2] Dokument sadržava posebno dio koji se odnosi na Ukrajinu u kojem se "sve strane uključene u sukob pozivaju na oprez". To je rezultiralo razočaranjem kod grkokatolika u Ukrajini.[3]