Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Skender-pašina [[tekija]] je izgrađena je 1500. kao druga tekija u Sarajevu na lijevoj obali rijeke [[Miljacka|Miljacke]] na mjestu gdje se danas nalazi Dom mladih. Skender-paša Jurišić, kao [[Bosanski pašaluk|bosanski]] namjesnik, za vrijeme svoga trećeg namjesnikovanja u Bosni (1499.- 1500.), iz naklonosti i simpatija prema [[derviš]]ima, a vjerojatno je i sam je pripadao [[Nakšibendije|nakšibendijskom]] tarikatu, sagradio je veliku zaviju (građevinu) ovog reda, a do nje [[imaret]] i [[musafirhana|musafirhanu]]. Doveo je vodu iz sarajevskog naselja Souk-bunar, sa vrela zvanog ''Studena česma'' ili ''Studeni bunar'', a na drugoj strani Miljacke sagradio sebi dvor, uz njega karavan-saraj, 11 dućana i na Miljacki podigao most, sve u Hisetima, u današnjoj Skenderiji. Uz tekiju je bila i bašta, travnjak i šuma. Na tom mjestu, Mustafa-beg Skenderpašić, godine 1518. podiže veliku potkupolnu džamiju, prvu ove vrste u Sarajevu, a uz džamiju i [[mekteb]]. Džamija Skenderija porušena je 1935. godine, a njen minaret uklonjen 1960. godine.<ref>{{ | Skender-pašina [[tekija]] je izgrađena je 1500. kao druga tekija u Sarajevu na lijevoj obali rijeke [[Miljacka|Miljacke]] na mjestu gdje se danas nalazi Dom mladih. Skender-paša Jurišić, kao [[Bosanski pašaluk|bosanski]] namjesnik, za vrijeme svoga trećeg namjesnikovanja u Bosni (1499.- 1500.), iz naklonosti i simpatija prema [[derviš]]ima, a vjerojatno je i sam je pripadao [[Nakšibendije|nakšibendijskom]] tarikatu, sagradio je veliku zaviju (građevinu) ovog reda, a do nje [[imaret]] i [[musafirhana|musafirhanu]]. Doveo je vodu iz sarajevskog naselja Souk-bunar, sa vrela zvanog ''Studena česma'' ili ''Studeni bunar'', a na drugoj strani Miljacke sagradio sebi dvor, uz njega karavan-saraj, 11 dućana i na Miljacki podigao most, sve u Hisetima, u današnjoj Skenderiji. Uz tekiju je bila i bašta, travnjak i šuma. Na tom mjestu, Mustafa-beg Skenderpašić, godine 1518. podiže veliku potkupolnu džamiju, prvu ove vrste u Sarajevu, a uz džamiju i [[mekteb]]. Džamija Skenderija porušena je 1935. godine, a njen minaret uklonjen 1960. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.kdbhpreporod.hr/arhiv/Behar-95.pdf|title= Uvodna riječ|publisher=kdbhpreporod.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 9. prosinac 2021. u 20:25
|
Skender-pašina tekija
| |
|---|---|
| Lokacija | Sarajevo, Bosna i Hercegovina
|
| Godine izgradnje | 1500. |
| Srušen | 1935. |
| Religija | islam |
Skender-pašina tekija, nekadašnji derviški hram u Sarajevu. Pripadala je nakšibendijskom tarikatu.
Povijest
Skender-pašina tekija je izgrađena je 1500. kao druga tekija u Sarajevu na lijevoj obali rijeke Miljacke na mjestu gdje se danas nalazi Dom mladih. Skender-paša Jurišić, kao bosanski namjesnik, za vrijeme svoga trećeg namjesnikovanja u Bosni (1499.- 1500.), iz naklonosti i simpatija prema dervišima, a vjerojatno je i sam je pripadao nakšibendijskom tarikatu, sagradio je veliku zaviju (građevinu) ovog reda, a do nje imaret i musafirhanu. Doveo je vodu iz sarajevskog naselja Souk-bunar, sa vrela zvanog Studena česma ili Studeni bunar, a na drugoj strani Miljacke sagradio sebi dvor, uz njega karavan-saraj, 11 dućana i na Miljacki podigao most, sve u Hisetima, u današnjoj Skenderiji. Uz tekiju je bila i bašta, travnjak i šuma. Na tom mjestu, Mustafa-beg Skenderpašić, godine 1518. podiže veliku potkupolnu džamiju, prvu ove vrste u Sarajevu, a uz džamiju i mekteb. Džamija Skenderija porušena je 1935. godine, a njen minaret uklonjen 1960. godine.[1]
Izvori
- ↑ "Uvodna riječ". kdbhpreporod.hr. 5. kolovoz 2017.. http://www.kdbhpreporod.hr/arhiv/Behar-95.pdf Pristupljeno 7. svibanj 2016.
Vanjske povezice
Priča o sarajevskim ulicama: Tekije više nema, ostao samo naziv