Vatikanski vrtovi: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 11:02

Vatikanski vrtovi (talijanski: Giardini Vaticani) obuhvaćaju prostor urbanih parkova i vrtova unutar Vatikana. Površina im je oko 23 hektara čime pokrivaju više od polovice teritorija države na jugu i sjeveroistoku. Sa sjeverne, južne i zapadne strane su omeđeni vatikanskim zidinama. Vrtovi su osnovani i urešeni skulpturama i fontanama tijekom renesanse i baroka.

Povijest

Prema tradiciji prostor Vatikanskih vrtova je posut zemljom koju je s Golgote donijela Sveta Helena kako bi simbolično sjedinila krv Kristovu s krvlju prvih kršćana, mučenika za vjeru. Vrtovi datiraju još u srednji vijek kada su sjeverno od papinske Apostolske palače zasađeni vinogradi i voćnjaci. Papa Nikola III. je 1279. preselio svoju rezidenciju iz Lateranske palače u Vatikan, okružio područje zidovima i dao zasaditi voćnjak (pomerium), travnjak (pratellum) i vrt (viridarium).^[1]

Područje je na početku 16.st. tijekom pontifikata Julija II. doživjelo veću rekonstrukciju. Tada je originalni Bramantov dizajn razdjeljen na tri nova dvorišta, Cortili del Belvedere, della Biblioteca i della Pigna u renesansnom stilu.

U ranom 19. stoljeću u vrtovima se nalazio maleni zoološki vrt. Krajem stoljeća papa Lav XIII. zatražio je da se iz Afrike dovezu jelen lopatar, srna i gazele. U njemu se danas nalaze mnoge životinje poput papagaja, djetlića^[2], zmija, žaba, vjeverica, ježeva i kuna.

Danas Vatikanski vrtovi obuhvaćaju oko 23 hektra zemlje na kojima se nalaze gradske zidine, zgrade, spomenici iz vremenskog razdoblja od 9.st. pa do danas, travnjaci, cvijetnjaci i oko 3 hektara šume.

Znamenitosti

Biljni svijet

U vrtovima se nalazi oko 6 500 biljnih primjeraka iz 300 različitih vrsta. Među njima nisu samo autohtone biljke iz Italije nego i mnoge egzotične vrste iz cijelog svijeta, poput stabala sjevernoameričkog javora, libanonskih cedrova, tasmanijski eukaliptus, kineski jasmin i drugi. Jednim dijelom su to darovi koji su uručivani papama kroz povijest.

Građevine

Među raznolikom florom Vatikanskih vrtova nalaze se mnogobrojne zgrade i institucije među kojima su:

Radio Vatikan
Mater Ecclesiae, samostan
Dom Svete Marte
Ljetnikovac Pija IV.
Palača guvernera Vatikanske države, sjedište Vlade
Vatikanski željeznički kolodvor
Toranj Svetog Ivana
Papinsko etiopsko učilište
Vatikanski helidrom

Vrtovi obiluju i umjetničkim djelima, fontanama, skulpturama, dijelovima antičkih stupova i sarkofaga. Kamene ili drvene klupe omogućuju odmor posjetiteljima pri penjanju na strmijim stazama. Staze su označane jednostavnim kamenim pločama i osvijetljene uličnim svjetiljkama od lijevanog željeza.

Papinski grb

Ispred guvernerske palače se nalazi cvjetni aranžman koji predstavlja papinski grb. Stalni dijelovi aranžmana su papinska tijara i ključevi svetog Petra koji predstavljaju apostolski autoritet, a zasađeni su biljkama trajnicama. Ostatak grba se mijenja ovisno o simbolima koje papa izabere za svoj grb.^[1]

Uprava

Vrtovi, koji su podjeljeni na nekoliko zona, se nalaze pod upravom vatikanskih državnih ureda. O njima se brine 27 vrtlara^[1] kojima je načelu voditelj vrtlara čiji je ured, nazvan Vrtlarev dom (Casina del Giardiniere), smješten unutar Vatikanskih vrtova.

Galerija

Vatikanski vrtovi
Vatikanski vrtovi
Palača guvernera Vatikanske države
Vatikanski vrtovi

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2
(engl.){{
1. if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

]]}},

↑ {{

if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

Poveznice

Vatikanski brežuljak

[Vatican-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 (engl.){{
if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

[2] :

[3] :

[4] :

[1]

[2]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 == Povijest ==
 [[Datoteka:Giardino americano Vatican Gardens 20110705.jpg|minijatura|Staze u vrtovima]]
-Prema tradiciji prostor Vatikanskih vrtova je posut zemljom koju je s [[Golgota|Golgote]] donijela [[Sveta Helena]] kako bi simbolično sjedinila krv [[Isus Krist|Kristovu]] s krvlju prvih kršćana, [[Mučenici|mučenika]] za vjeru. Vrtovi datiraju još u [[srednji vijek]] kada su sjeverno od papinske [[Apostolska palača|Apostolske palače]] zasađeni vinogradi i voćnjaci. Papa [[Nikola III.]] je [[1279.]] preselio svoju rezidenciju iz [[Lateranska palača|Lateranske palače]] u Vatikan, okružio područje zidovima i dao zasaditi voćnjak ''(pomerium)'', travnjak ''(pratellum)'' i vrt ''(viridarium)''.<ref name="Vatican">{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.vaticanstate.va/EN/Monuments/The_Vatican_Gardens/|title=Službena stranica Vatikanskog Grada: ''A Visit to the Vatican Gardens''|accessdate=2013-02-24 |publisher=[[copyright|©]] 2007-12 Uffici di Presidenza S.C.V.}}</ref>
+Prema tradiciji prostor Vatikanskih vrtova je posut zemljom koju je s [[Golgota|Golgote]] donijela [[Sveta Helena]] kako bi simbolično sjedinila krv [[Isus Krist|Kristovu]] s krvlju prvih kršćana, [[Mučenici|mučenika]] za vjeru. Vrtovi datiraju još u [[srednji vijek]] kada su sjeverno od papinske [[Apostolska palača|Apostolske palače]] zasađeni vinogradi i voćnjaci. Papa [[Nikola III.]] je [[1279.]] preselio svoju rezidenciju iz [[Lateranska palača|Lateranske palače]] u Vatikan, okružio područje zidovima i dao zasaditi voćnjak ''(pomerium)'', travnjak ''(pratellum)'' i vrt ''(viridarium)''.<ref name="Vatican">{{eng oznaka}}{{Citiranje web |url=http://www.vaticanstate.va/EN/Monuments/The_Vatican_Gardens/|title=Službena stranica Vatikanskog Grada: ''A Visit to the Vatican Gardens''|accessdate=2013-02-24 |publisher=[[copyright|©]] 2007-12 Uffici di Presidenza S.C.V.}}</ref>
 Područje je na početku [[16. stoljeće|16.st.]] tijekom pontifikata [[Julije II.|Julija II.]] doživjelo veću rekonstrukciju. Tada je originalni [[Donato Bramante|Bramantov]] dizajn razdjeljen na tri nova dvorišta, ''Cortili del Belvedere'', ''della Biblioteca'' i ''della Pigna'' u renesansnom stilu.
-U ranom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u vrtovima se nalazio maleni [[zoološki vrt]]. Krajem stoljeća papa [[Lav XIII.]] zatražio je da se iz [[Afrika|Afrike]] dovezu [[jelen lopatar]], [[srna]] i [[Gazela|gazele]]. U njemu se danas nalaze mnoge životinje poput [[Papagaj|papagaja]], [[Djetlić|djetlića]]<ref>{{cite web |url=http://www.pastoralmladih.hr/Novosti/Vijesti/Autobusna-tura-Vatikanskim-vrtovima.aspx|title=Pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije: ''Autobusna tura Vatikanskim vrtovima''|accessdate=2013-02-26 |publisher=[[copyright|©]] 2011 Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije}}</ref>, [[zmija]], [[žaba]], [[vjeverica]], [[jež]]eva i [[Kune|kuna]].
+U ranom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u vrtovima se nalazio maleni [[zoološki vrt]]. Krajem stoljeća papa [[Lav XIII.]] zatražio je da se iz [[Afrika|Afrike]] dovezu [[jelen lopatar]], [[srna]] i [[Gazela|gazele]]. U njemu se danas nalaze mnoge životinje poput [[Papagaj|papagaja]], [[Djetlić|djetlića]]<ref>{{Citiranje web |url=http://www.pastoralmladih.hr/Novosti/Vijesti/Autobusna-tura-Vatikanskim-vrtovima.aspx|title=Pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije: ''Autobusna tura Vatikanskim vrtovima''|accessdate=2013-02-26 |publisher=[[copyright|©]] 2011 Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije}}</ref>, [[zmija]], [[žaba]], [[vjeverica]], [[jež]]eva i [[Kune|kuna]].
 Danas Vatikanski vrtovi obuhvaćaju oko 23 hektra zemlje na kojima se nalaze gradske zidine, zgrade, spomenici iz vremenskog razdoblja od [[9. stoljeće|9.st.]] pa do danas, travnjaci, cvijetnjaci i oko 3 hektara šume.