Talir: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)
 
Redak 11: Redak 11:
Sadržaj srebra u njemu u raznim zemljama bio je različit. Godine [[1857.]] utemeljen je monetarni savez južnonjemačkih zemalja, koji je za talir utvrdio jedinstvenu masu sa sadržajem čistog srebra od 16,67 grama. Novčanom reformom [[1871.]] – [[1873.]] vrijednost mu je izjednačena s 3 [[zlatna marka|zlatne marke]]. Od toga doba počelo je njegovo povlačenje iz prometa. Konačno ukidanje talira nastupilo je [[1907.]]  
Sadržaj srebra u njemu u raznim zemljama bio je različit. Godine [[1857.]] utemeljen je monetarni savez južnonjemačkih zemalja, koji je za talir utvrdio jedinstvenu masu sa sadržajem čistog srebra od 16,67 grama. Novčanom reformom [[1871.]] – [[1873.]] vrijednost mu je izjednačena s 3 [[zlatna marka|zlatne marke]]. Od toga doba počelo je njegovo povlačenje iz prometa. Konačno ukidanje talira nastupilo je [[1907.]]  


Naziv, malo izmijenjen, zadržo se u nazivu novca mnogih današnjih zemalja: <ref>{{cite web|url= http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/tt.html|title= Numizmatički pojmovi|publisher= numizmatika.antikviteti.net}}</ref>
Naziv, malo izmijenjen, zadržo se u nazivu novca mnogih današnjih zemalja: <ref>{{Citiranje web|url= http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/tt.html|title= Numizmatički pojmovi|publisher= numizmatika.antikviteti.net}}</ref>
*Skandinavske zemlje — daaler, riksdaler
*Skandinavske zemlje — daaler, riksdaler
*Nizozemska — daalder
*Nizozemska — daalder

Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 09:25

Dubrovački talir - novi vižlin iz 1771.
Srebrni talir kakvog je kovao knez Nikola III. Zrinski u Gvozdanskom u 20-tim i 30-tim godinama 16. stoljeća

Talir je bio veliki srebreni novac, nazvan po mjestu Jáchymovu (njem. Joachimstal) u Češkoj, gdje se prvi put u Europi počeo kovati 1518. Zbog pada vrijednosti mala srebrenog novca, porasla je potreba za kovanjem većih nominala. Uz porast proizvodnje srebra i usavršavanja kovanja novca, moglo se pristupiti kovanju velikog srebrenog novca. Prvi takav novac počeo je kovati 1484.1486. u Tirolu nadvojvoda Sigismund. Novac je nazvan GULDENGROSĆHEN zato što je imao istu vrijednost kao i zlatni gulden.

Od 1518. grof Schlick u Jáchymovu počinje sistematski kovati srebrene guldene, koje su nazvali IOACHIMS-TALER ili samo TALER. Dobra čistoća srebra, masa od oko 27,20 grama, a kasnije 26,39 grama, i visok umjetnički domet, pridonijeli su da se talir prihvati u svim njemačkim zemljama, a također i u drugim, te da postane obrazac za kovanje slična novca.

Srebrni taliri kovali su se i u hrvatskim zemljama, a među prvima su bili oni kovani u Gvozdanskom, gdje je početkom 16. stoljeća rudnike, topionice, ljevaonice i kovnice posjedovao knez Nikola III. Zrinski.

U početku je talir imao vrijednost od 60, zatim 68 (Reichstaler), te nešto kasnije 72 krajcara. Od 1580. vrijednost mu je bila 90 krajcara.

Sadržaj srebra u njemu u raznim zemljama bio je različit. Godine 1857. utemeljen je monetarni savez južnonjemačkih zemalja, koji je za talir utvrdio jedinstvenu masu sa sadržajem čistog srebra od 16,67 grama. Novčanom reformom 1871.1873. vrijednost mu je izjednačena s 3 zlatne marke. Od toga doba počelo je njegovo povlačenje iz prometa. Konačno ukidanje talira nastupilo je 1907.

Naziv, malo izmijenjen, zadržo se u nazivu novca mnogih današnjih zemalja: [1]

  • Skandinavske zemlje — daaler, riksdaler
  • Nizozemska — daalder
  • Italija — tallero
  • SAD — dollar

Izvori[uredi]

[1]

  1. {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},