Razlika između inačica stranice »Srđan Dizdarević«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
 
Redak 39: Redak 39:
| napomena      =  
| napomena      =  
}}
}}
'''Srđan Dizdarević''' ([[Sarajevo]], [[29. rujna]] [[1952.]] - Sarajevo, [[16. veljače]] [[2016.]])<ref> {{bos oznaka}} [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/preminuo-borac-za-ljudska-prava-srdan-dizdarevic Preminuo borac za ljudska prava Srđan Dizdarević], Al Jazeera Balkans, objavljeno 16. veljače 2016., pristupljeno 17. veljače 2016. </ref> bio je [[BIH|bosanskohercegovački]] [[novinar]] i [[diplomat]] i dugogodišnji predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH koju je obnašao devet godina, a [[2014.]] godine je podnio ostavku. Tijekom radnog staža bio je član Izvršnog komiteta Međunarodne helsinške federacije, član Alternativnog Vijeća ministara na funkciji ministra vanjskih poslova, direktor i glavni urednik Dječje i omladinske štampe [[1978.]] godine, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika ''Oslobođenja'' od [[1987.]] do [[1991.]] godine i prvi sekretar ambasade bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] u [[Pariz]]u. Po izbijanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] vratio se u [[Sarajevo]].<ref> {{bos oznaka}} {{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20160216/500/500.html?id=27555607|title=U Sarajevu umro Srđan Dizdarević|work=slobodnaevropa.org|accessdate=16. veljače 2016.}}</ref> Diplomirao je [[1976.]] godine na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Studirao je i političke znanosti u Parizu, a desetak godina profesionalno se bavio novinarstvom. Potječe iz poznate diplomatske obitelji trojice braće Dizdarevića: njegovog oca Nijaza, nekadašnjeg ambasadora u [[Bagdad]]u, [[Alžir]]u i Parizu; strica Faika, dugogodišnjeg ambasadora u [[Teheran]]u, Alžiru i [[Madrid]]u, te drugog strica [[Raif Dizdarević|Raifa Dizdarevića]], bivšeg ministra vanjskih poslova i [[Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva nekadašnje Jugoslavije]].
'''Srđan Dizdarević''' ([[Sarajevo]], [[29. rujna]] [[1952.]] - Sarajevo, [[16. veljače]] [[2016.]])<ref> {{bos oznaka}} [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/preminuo-borac-za-ljudska-prava-srdan-dizdarevic Preminuo borac za ljudska prava Srđan Dizdarević], Al Jazeera Balkans, objavljeno 16. veljače 2016., pristupljeno 17. veljače 2016. </ref> bio je [[BIH|bosanskohercegovački]] [[novinar]] i [[diplomat]] i dugogodišnji predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH koju je obnašao devet godina, a [[2014.]] godine je podnio ostavku. Tijekom radnog staža bio je član Izvršnog komiteta Međunarodne helsinške federacije, član Alternativnog Vijeća ministara na funkciji ministra vanjskih poslova, direktor i glavni urednik Dječje i omladinske štampe [[1978.]] godine, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika ''Oslobođenja'' od [[1987.]] do [[1991.]] godine i prvi sekretar ambasade bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] u [[Pariz]]u. Po izbijanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] vratio se u [[Sarajevo]].<ref> {{bos oznaka}} {{Citiranje web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20160216/500/500.html?id=27555607|title=U Sarajevu umro Srđan Dizdarević|work=slobodnaevropa.org|accessdate=16. veljače 2016.}}</ref> Diplomirao je [[1976.]] godine na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Studirao je i političke znanosti u Parizu, a desetak godina profesionalno se bavio novinarstvom. Potječe iz poznate diplomatske obitelji trojice braće Dizdarevića: njegovog oca Nijaza, nekadašnjeg ambasadora u [[Bagdad]]u, [[Alžir]]u i Parizu; strica Faika, dugogodišnjeg ambasadora u [[Teheran]]u, Alžiru i [[Madrid]]u, te drugog strica [[Raif Dizdarević|Raifa Dizdarevića]], bivšeg ministra vanjskih poslova i [[Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva nekadašnje Jugoslavije]].


Za prvog predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH izabran je [[1995.]] godine, kao i člana Udruženja neovisnih intelektualaca [[Krug 99]]. Odlukom [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] 1998. godine je imenovan u radnu grupu za izradu stalnog izbornog zakona.<ref>{{bos oznaka}} {{cite web|url=http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-srdjan-dizdarevic|title=Preminuo Srđan Dizdarević|work=oslobodjenje.ba|accessdate=16. 2. 2016}}</ref>
Za prvog predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH izabran je [[1995.]] godine, kao i člana Udruženja neovisnih intelektualaca [[Krug 99]]. Odlukom [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] 1998. godine je imenovan u radnu grupu za izradu stalnog izbornog zakona.<ref>{{bos oznaka}} {{Citiranje web|url=http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-srdjan-dizdarevic|title=Preminuo Srđan Dizdarević|work=oslobodjenje.ba|accessdate=16. 2. 2016}}</ref>
<ref>{{bos oznaka}}{{cite web|url=https://eosmrtnice.ba/osmrtnica/srdan-dizdarevic/|title=Smrtovnica Srđan Dizdarević|work=eOsmrtnice.ba|accessdate=16. 2. 2016}}</ref>
<ref>{{bos oznaka}}{{Citiranje web|url=https://eosmrtnice.ba/osmrtnica/srdan-dizdarevic/|title=Smrtovnica Srđan Dizdarević|work=eOsmrtnice.ba|accessdate=16. 2. 2016}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Trenutačna izmjena od 08:28, 8. prosinca 2021.

Srđan Dizdarević
Rođenje 29. rujna 1952.
Smrt 16. veljače 2016.
Zanimanje novinar, diplomat
Portal o životopisima

Srđan Dizdarević (Sarajevo, 29. rujna 1952. - Sarajevo, 16. veljače 2016.)[1] bio je bosanskohercegovački novinar i diplomat i dugogodišnji predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH koju je obnašao devet godina, a 2014. godine je podnio ostavku. Tijekom radnog staža bio je član Izvršnog komiteta Međunarodne helsinške federacije, član Alternativnog Vijeća ministara na funkciji ministra vanjskih poslova, direktor i glavni urednik Dječje i omladinske štampe 1978. godine, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Oslobođenja od 1987. do 1991. godine i prvi sekretar ambasade bivše Jugoslavije u Parizu. Po izbijanju Rata u Bosni i Hercegovini vratio se u Sarajevo.[2] Diplomirao je 1976. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Studirao je i političke znanosti u Parizu, a desetak godina profesionalno se bavio novinarstvom. Potječe iz poznate diplomatske obitelji trojice braće Dizdarevića: njegovog oca Nijaza, nekadašnjeg ambasadora u Bagdadu, Alžiru i Parizu; strica Faika, dugogodišnjeg ambasadora u Teheranu, Alžiru i Madridu, te drugog strica Raifa Dizdarevića, bivšeg ministra vanjskih poslova i predsjednika Predsjedništva nekadašnje Jugoslavije.

Za prvog predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH izabran je 1995. godine, kao i člana Udruženja neovisnih intelektualaca Krug 99. Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu 1998. godine je imenovan u radnu grupu za izradu stalnog izbornog zakona.[3] [4]

Izvori

  1. ↑ (boš.) Preminuo borac za ljudska prava Srđan Dizdarević, Al Jazeera Balkans, objavljeno 16. veljače 2016., pristupljeno 17. veljače 2016.
  2. ↑ (boš.) {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • ↑ (boš.) {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    • ]]}},

  • ↑ (boš.){{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

    • Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Srđan_Dizdarević&oldid=366167"