Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nikola Saggio: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)
 
Redak 23: Redak 23:
== Životopis ==
== Životopis ==


Rođen je u Calabriji, [[6. siječnja]] [[1650.]] Njegovi roditelji bili su Fulvio Saggio, poljoprivrednik i Aurelia rođena Pizzini. On je bio prvi od petero djece. Kršten je kao Giovanni Battista Clemente [[10. siječnja]] [[1650.]]<ref name="santiebeati">[http://www.santiebeati.it/dettaglio/90628 Santi e Beati]</ref> Pohađao je [[samostan]] Reda najmanjih čiji je poslije postao član. Bio je poznat kao kateheta u Longobardiji i [[rim]]skim krugovima. [[1683.]] je pješke hodočastio do Loreta kako bi molio Gospodina, po zagovoru Marije, za oslobođenje [[Beč]]a od Turaka.<ref>P.A. Bellantonio, ''Nicola Saggio. Più in alto delle aquile'', ed. Postulazione generale dei Minimi, 1986</ref> Papa [[Pio VI.]] ga je proglasio blaženim [[17. rujna]] [[1786.]], a papa [[Franjo]] svetim [[23. studenog]] [[2014.]] godine u Vatikanu.<ref name=23Nov>{{cite news|date=23. studenog 2014.|accessdate=5. srpnja 2015.|url=http://en.radiovaticana.va/news/2014/11/23/pope_francis_homily_for_christ_the_king_canonization_mass/1112112| title= Pope Francis: homily for Christ the King canonization Mass | publisher = Vatican Radio }}</ref> Spomendan mu se obilježava [[2. veljače]].
Rođen je u Calabriji, [[6. siječnja]] [[1650.]] Njegovi roditelji bili su Fulvio Saggio, poljoprivrednik i Aurelia rođena Pizzini. On je bio prvi od petero djece. Kršten je kao Giovanni Battista Clemente [[10. siječnja]] [[1650.]]<ref name="santiebeati">[http://www.santiebeati.it/dettaglio/90628 Santi e Beati]</ref> Pohađao je [[samostan]] Reda najmanjih čiji je poslije postao član. Bio je poznat kao kateheta u Longobardiji i [[rim]]skim krugovima. [[1683.]] je pješke hodočastio do Loreta kako bi molio Gospodina, po zagovoru Marije, za oslobođenje [[Beč]]a od Turaka.<ref>P.A. Bellantonio, ''Nicola Saggio. Più in alto delle aquile'', ed. Postulazione generale dei Minimi, 1986</ref> Papa [[Pio VI.]] ga je proglasio blaženim [[17. rujna]] [[1786.]], a papa [[Franjo]] svetim [[23. studenog]] [[2014.]] godine u Vatikanu.<ref name=23Nov>{{Citiranje novina|date=23. studenog 2014.|accessdate=5. srpnja 2015.|url=http://en.radiovaticana.va/news/2014/11/23/pope_francis_homily_for_christ_the_king_canonization_mass/1112112| title= Pope Francis: homily for Christ the King canonization Mass | publisher = Vatican Radio }}</ref> Spomendan mu se obilježava [[2. veljače]].


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 6. prosinac 2021. u 04:23

Nikola Saggio
Nikola Saggio
Rođen 6. siječnja 1650.
Longobardi
Preminuo 3. veljače 1709.
Rim
Beatificiran 17. rujna 1786.
Kanoniziran 23. studenog 2014.
Slavi se u Rimokatolička Crkva
Spomendan 2. veljače
Simboli križ sa razapetim Isusom
Portal o kršćanstvu

Nikola Saggio (Longobardi, 6. siječnja 1650. - Rim, 3. veljače 1709.), talijanski svetac.

Životopis

Rođen je u Calabriji, 6. siječnja 1650. Njegovi roditelji bili su Fulvio Saggio, poljoprivrednik i Aurelia rođena Pizzini. On je bio prvi od petero djece. Kršten je kao Giovanni Battista Clemente 10. siječnja 1650.[1] Pohađao je samostan Reda najmanjih čiji je poslije postao član. Bio je poznat kao kateheta u Longobardiji i rimskim krugovima. 1683. je pješke hodočastio do Loreta kako bi molio Gospodina, po zagovoru Marije, za oslobođenje Beča od Turaka.[2] Papa Pio VI. ga je proglasio blaženim 17. rujna 1786., a papa Franjo svetim 23. studenog 2014. godine u Vatikanu.[3] Spomendan mu se obilježava 2. veljače.

Izvori

  1. Santi e Beati
  2. P.A. Bellantonio, Nicola Saggio. Più in alto delle aquile, ed. Postulazione generale dei Minimi, 1986
  3. "Pope Francis: homily for Christ the King canonization Mass". Vatican Radio. 23. studenog 2014.. http://en.radiovaticana.va/news/2014/11/23/pope_francis_homily_for_christ_the_king_canonization_mass/1112112 Pristupljeno 5. srpnja 2015.