Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Medalja Pierrea de Coubertina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)
Redak 103: Redak 103:
| [[Shaul Ladany]]
| [[Shaul Ladany]]
| {{ZD+X/I|IZR}}
| {{ZD+X/I|IZR}}
| "neobično istaknuta sportska postignuća tijekom razdoblja od preko četiri desetljeća"<ref name="haaretz2">{{cite news|url=http://www.haaretz.com/print-edition/sports/sports-shorts-1.229271 |author= |title=Sports Shorts – Israel News |publisher=Haaretz |date=12. rujna 2007. |accessdate=25. veljače 2013.}}</ref>
| "neobično istaknuta sportska postignuća tijekom razdoblja od preko četiri desetljeća"<ref name="haaretz2">{{Citiranje novina|url=http://www.haaretz.com/print-edition/sports/sports-shorts-1.229271 |author= |title=Sports Shorts – Israel News |publisher=Haaretz |date=12. rujna 2007. |accessdate=25. veljače 2013.}}</ref>
| 17. svibnja 2007.
| 17. svibnja 2007.
| [[Minsk]], Bjelorusija
| [[Minsk]], Bjelorusija

Inačica od 6. prosinac 2021. u 03:54

Medalja Pierrea de Coubertina (također poznata kao De Coubertinova medalja ili Medalja istinskoga sportskog duha) posebno je odlikovanje koje dodjeljuje Međunarodni olimpijski odbor onim sportašima, bivšim sportašima, promicateljima sporta, sportskim dužnosnicima i drugima koji utjelovljuju sportski duh na Olimpijskim igrama ili za osobite zasluge za olimpijski pokret.[1][2]

Medalja je inaugurirana 1964., i imenovana u čast Pierrea de Coubertina, osnivača Međunarodnog olimpijskog odbora. Prema Olimpijskom muzeju, "to je jedna od najviših počasti koje mogu biti dodijeljene olimpijskom sportašu".[3]


Primatelji

# Sportaš Država Natjecanje Datum Mjesto
1. Lutz Long Njemačka Ljetne olimpijske igre 1936. 1964. (dodijeljena posmrtno) Berlin, Njemačka
2. Eugenio Monti Italija Zimske olimpijske igre 1964. 1964. Innsbruck, Austrija
3. Karl Heinz Klee Austrija Zimske olimpijske igre 1976. veljača 1977. Innsbruck, Austrija
4. Franz Jonas[4] Austrija srpanj 1969. Beč, Austrija
5. Lawrence Lemieux Kanada Ljetne olimpijske igre 1988. rujan 1988. Seoul, Južna Koreja
6. Justin Harley McDonald Australija Zimske olimpijske igre 1994. 1994. Lillehammer, Norveška
7. Raymond Gafner Švicarska 1999.
8. Emil Zátopek Čehoslovačka Ljetne olimpijske igre 1952. 6. prosinca 2000. (posmrtno) Helsinki, Finska
9. Spencer Eccles SAD Zimske olimpijske igre 2002. veljača 2002. Salt Lake City, Utah, SAD
10. Tana Umaga Novi Zeland Ragbijska probna utakmica, 2003. lipanj 2003. Cardiff, Wales, Ujedinjeno Kraljevstvo
11. Vanderlei Cordeiro de Lima Brazil Ljetne olimpijske igre 2004. 29. kolovoza, 2004. Atena, Grčka
12. Elena Novikova-Belova Bjelorusija XI. Međunarodni znanstveni kongres 2007. 17. svibnja 2007. Minsk, Bjelorusija
13. Shaul Ladany Izrael "neobično istaknuta sportska postignuća tijekom razdoblja od preko četiri desetljeća"[5] 17. svibnja 2007. Minsk, Bjelorusija
14. Petar Cupać
Ivan Bulaja
Pavle Kostov
Hrvatska Ljetne olimpijske igre 2008. 18. studenoga 2008. Beijing, Kina
15. Ronald Harvey Australija 2. travnja 2009.
16. Richard Garneau Kanada Zimske olimpijske igre 2014. 6. veljače 2014. (posmrtno) Sochi, Rusija
17. Michael Hwang [6] Singapur Azijske igre 2014. 14. listopada 2014. Incheon, Južna Koreja
18. Nikki Hamblin [7] Novi Zeland Ljetne olimpijske igre 2016. 20. kolovoza, 2016. Rio de Janeiro, Brazil

Poveznice

Izvori