Jakob Finci: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina) |
||
| Redak 51: | Redak 51: | ||
==Životopis== | ==Životopis== | ||
===Rat u Bosni i Hercegovini=== | ===Rat u Bosni i Hercegovini=== | ||
Finci je rođen u obitelji sarajevskih [[Sefardi|sefardskih Židova]], i to u talijanskom logoru na [[Rab|Rabu]]. Prvi je član svoje obitelji koji nije rođen u Sarajevu nakon 350 godina. Nakon sklapanja mira između Saveznika i [[Kraljevina Italija|Italije]], Finci je evakuiran iz logora zajedno s roditeljima. Nakon što je osnovana država [[Izrael]], njegovi roditelji odlučili su ostati u Sarajevu. Godine 1991. Finci se vratio u Bosnu i Hercegovinu i postao potpredsjednikom [[La Benevolencija|La Benevolencije]], koja je nekada bila židovska kulturna i socijalna organizacija, a ponovno je organizirana 1991. godine.<ref name=Guardian>{{ | Finci je rođen u obitelji sarajevskih [[Sefardi|sefardskih Židova]], i to u talijanskom logoru na [[Rab|Rabu]]. Prvi je član svoje obitelji koji nije rođen u Sarajevu nakon 350 godina. Nakon sklapanja mira između Saveznika i [[Kraljevina Italija|Italije]], Finci je evakuiran iz logora zajedno s roditeljima. Nakon što je osnovana država [[Izrael]], njegovi roditelji odlučili su ostati u Sarajevu. Godine 1991. Finci se vratio u Bosnu i Hercegovinu i postao potpredsjednikom [[La Benevolencija|La Benevolencije]], koja je nekada bila židovska kulturna i socijalna organizacija, a ponovno je organizirana 1991. godine.<ref name=Guardian>{{Citiranje novina|url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/22/saviour-sarajevo-jew-jewish-barred |title=The saviour of Sarajevo barred for being a Jew |newspaper=The Guardian |date=22. travnja 2010. |language=engleski |accessdate=24. ožujka 2013.}}</ref> | ||
La Benevolencija je bila aktivna tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] pomažući stanovništvu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pred rat je sredstva za humanitarnu pomoć La Benevolencija dobila od starijih židova koji su bili u [[Dubrovnik]]u u vrijeme opsade. S vremenom je La Benevolencija postala jedina humanitarna organizacija koja je pomoć dostavljala bez obzira na nacionalnu pripadnost. La Benevolencija je organizirala mješane konvoje, izbjegavajući snajpersku vatru [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i tako dostavljala pomoć sarajevskom stanovništvu. Ovo društvo je otvorilo ljekarnu u Sarajevu koja je činila 40% opskrbe ljekovima u Sarajevu. Osim toga, La Benevolencija je otvorila i pučku kuhinju. U vrijeme rata, La Benevolencija uspjela je prebaciti oko 3.000 ljudi iz Sarajeva u Hrvatsku, pod odobrenjem bosanskohercegovačke vlade. U ratu je iz Sarajeva otišlo 1.400 Židova.<ref name=Guardian/> | La Benevolencija je bila aktivna tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] pomažući stanovništvu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pred rat je sredstva za humanitarnu pomoć La Benevolencija dobila od starijih židova koji su bili u [[Dubrovnik]]u u vrijeme opsade. S vremenom je La Benevolencija postala jedina humanitarna organizacija koja je pomoć dostavljala bez obzira na nacionalnu pripadnost. La Benevolencija je organizirala mješane konvoje, izbjegavajući snajpersku vatru [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i tako dostavljala pomoć sarajevskom stanovništvu. Ovo društvo je otvorilo ljekarnu u Sarajevu koja je činila 40% opskrbe ljekovima u Sarajevu. Osim toga, La Benevolencija je otvorila i pučku kuhinju. U vrijeme rata, La Benevolencija uspjela je prebaciti oko 3.000 ljudi iz Sarajeva u Hrvatsku, pod odobrenjem bosanskohercegovačke vlade. U ratu je iz Sarajeva otišlo 1.400 Židova.<ref name=Guardian/> | ||
Posljednja izmjena od 6. prosinac 2021. u 03:02
| Jakob Finci | |
|---|---|
| |
| predsjednik Židovske zajednice u Bosni i Hercegovini | |
| trajanje službe 1995. – trenutačno | |
| predsjednik La Benevolencije | |
| trajanje službe 1993. – trenutačno | |
| Rođenje | 1. listopada 1943., Pag |
| Zanimanje | političar, diplomat |
Jakob Finci (talijanski koncentracijski logor Rab, 1. listopada 1943.) je bosanskohercegovački političar i diplomat židovskog podrijetla. Predsjednik je Židovske zajednice u Bosni i Hercegovini i Židovskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva La Benevolencija.
Životopis
Rat u Bosni i Hercegovini
Finci je rođen u obitelji sarajevskih sefardskih Židova, i to u talijanskom logoru na Rabu. Prvi je član svoje obitelji koji nije rođen u Sarajevu nakon 350 godina. Nakon sklapanja mira između Saveznika i Italije, Finci je evakuiran iz logora zajedno s roditeljima. Nakon što je osnovana država Izrael, njegovi roditelji odlučili su ostati u Sarajevu. Godine 1991. Finci se vratio u Bosnu i Hercegovinu i postao potpredsjednikom La Benevolencije, koja je nekada bila židovska kulturna i socijalna organizacija, a ponovno je organizirana 1991. godine.[1]
La Benevolencija je bila aktivna tijekom rata u Bosni i Hercegovini pomažući stanovništvu u Sarajevu. Pred rat je sredstva za humanitarnu pomoć La Benevolencija dobila od starijih židova koji su bili u Dubrovniku u vrijeme opsade. S vremenom je La Benevolencija postala jedina humanitarna organizacija koja je pomoć dostavljala bez obzira na nacionalnu pripadnost. La Benevolencija je organizirala mješane konvoje, izbjegavajući snajpersku vatru Vojske Republike Srpske i tako dostavljala pomoć sarajevskom stanovništvu. Ovo društvo je otvorilo ljekarnu u Sarajevu koja je činila 40% opskrbe ljekovima u Sarajevu. Osim toga, La Benevolencija je otvorila i pučku kuhinju. U vrijeme rata, La Benevolencija uspjela je prebaciti oko 3.000 ljudi iz Sarajeva u Hrvatsku, pod odobrenjem bosanskohercegovačke vlade. U ratu je iz Sarajeva otišlo 1.400 Židova.[1]
Poslijeratna Bosna i Hercegovina
Nakon rata, Finci je postao ugledna osoba u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Postavljen je na čelo državnog odbora zaduženog za otkrivanje istine i provedbe procesa pomirenja, a bio je i na čelu agencije građanske službe. Međutim, zbog Daytonskog Ustava Bosne i Hercegovine Finciju je onemogućen napredak u političkoj karijeri pa se žalio Eurospkom sudu za ljudska prava.[1] Fincijev slučaj je spojen sa slučajem Derve Sejdića, etničkog Roma 2009. godine.[2] Sud je, 29. prosinca 2009.[3] donio odluku u kojoj je rečeno da isključivanje na etničkoj osnovi ne može biti objektivno opravdano u sadašnjem demokratskom društvu. Ta odluka je postavljena kao uvjet ulaska Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Međutim, odluka Europskog suda za ljudska prava godinama nije implementirana u bosanskohercegovački ustav.[1]
Finci je, zajedno sa Sejdićem, izabran za osobu 2012. godine na Večernjakovom pečatu održanom 21. ožujka 2013. godine.[4]
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarnewspapernije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarlanguagenije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ The Sejdić-Finci Case Holds European Door for Bosnia Closed
- ↑ Jedgement in the case of Sejdić and Finci v. Bosnia and Herzegovina engl. {{{1}}}
- ↑ Osoba 2012. u BiH - dobitnici Dervo Sejdić i Jakob Finci