Baltičke države: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina) |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
Pojam se ne koristi u smislu kulturnog područja, nacionalnog identiteta ili jezika jer stanovnici Litve i Latvije većinom pripadaju [[Baltički narodi|baltičkim]], a stanovnici Estonije [[Baltofinski narodi|baltofinskim narodima]]. Države ne čine službenu uniju, ali zajedno su uključene u međuvladinu i parlamentarnu suradnju. Najvažnije su oblasti suradnje triju zemalja [[Vanjska politika|vanjska]] i sigurnosna politika, [[obrana]], [[energija]] i [[promet]].<ref>{{Citiranje weba |title=Baltic Cooperation |url=https://vm.ee/en/baltic-cooperation |website=vm.ee |publisher=Ministry of Foreign Affairs |accessdate=19. siječnja 2021. |language= engleski}}</ref> | Pojam se ne koristi u smislu kulturnog područja, nacionalnog identiteta ili jezika jer stanovnici Litve i Latvije većinom pripadaju [[Baltički narodi|baltičkim]], a stanovnici Estonije [[Baltofinski narodi|baltofinskim narodima]]. Države ne čine službenu uniju, ali zajedno su uključene u međuvladinu i parlamentarnu suradnju. Najvažnije su oblasti suradnje triju zemalja [[Vanjska politika|vanjska]] i sigurnosna politika, [[obrana]], [[energija]] i [[promet]].<ref>{{Citiranje weba |title=Baltic Cooperation |url=https://vm.ee/en/baltic-cooperation |website=vm.ee |publisher=Ministry of Foreign Affairs |accessdate=19. siječnja 2021. |language= engleski}}</ref> | ||
Sve tri zemlje članice su [[NATO|Organizacije Sjevernoatlantskog saveza]] (NATO), [[Eurozona|eurozone]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD) i [[Europska unija|Europske unije]]. [[Svjetska banka]] sve je tri države klasificirala kao [[gospodarstva s visokim prihodima po Svjetskoj banci|gospodarstva s visokim prihodima]], a održavaju i vrlo visok [[HDI|ljudski razvojni indeks]].<ref>{{ | Sve tri zemlje članice su [[NATO|Organizacije Sjevernoatlantskog saveza]] (NATO), [[Eurozona|eurozone]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD) i [[Europska unija|Europske unije]]. [[Svjetska banka]] sve je tri države klasificirala kao [[gospodarstva s visokim prihodima po Svjetskoj banci|gospodarstva s visokim prihodima]], a održavaju i vrlo visok [[HDI|ljudski razvojni indeks]].<ref>{{Citiranje novina |title=Colombia and Lithuania join the OECD |url=https://www.france24.com/en/20180530-colombia-lithuania-join-oecd |accessdate=19. siječnja 2021. |work=France 24 |date=30. svibnja 2018. |language= engleski}}</ref> | ||
== Stanovništvo == | == Stanovništvo == | ||
Inačica od 2. prosinac 2021. u 02:44
 | |
| Države | Republika Estonija Republika Latvija Republika Litva |
Baltičke države[1] (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri suverene države u sjeveroistočnoj Europi[2] na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.[1]
Pojam se ne koristi u smislu kulturnog područja, nacionalnog identiteta ili jezika jer stanovnici Litve i Latvije većinom pripadaju baltičkim, a stanovnici Estonije baltofinskim narodima. Države ne čine službenu uniju, ali zajedno su uključene u međuvladinu i parlamentarnu suradnju. Najvažnije su oblasti suradnje triju zemalja vanjska i sigurnosna politika, obrana, energija i promet.[3]
Sve tri zemlje članice su Organizacije Sjevernoatlantskog saveza (NATO), eurozone, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europske unije. Svjetska banka sve je tri države klasificirala kao gospodarstva s visokim prihodima, a održavaju i vrlo visok ljudski razvojni indeks.[4]
Stanovništvo
Na području baltičkih država živi oko 6 milijuna stanovnika, različitih narodnih skupina.
Najbrojniji su narodi baltičkog i ugro-finskog porijekla. Najbrojniji su narodi iz baltičke grupe (66,8 %) a poslije njih slijede narodi ugro-finske grupe (33,2 %). U svim baltičkim državama postoji značajan broj slavenskih naroda (najviše Rusa).[5]
Popis država
Baltičke države čine:
| Država | Površina (km²) |
Stanovništvo (Stanje: SIJ 2019.) |
Gustoća (Stan./km²) |
Glavni grad |
|---|---|---|---|---|
 Estonija |
45.339 | 1,323.824[6] | 29 | Tallinn |
 Latvija |
64.589 | 1,934.379[7] | 30 | Riga |
 Litva |
65.300 | 2,794.000[8] | 43 | Vilnius |
| Ukupno | 175.228 | ~6,052.203 | 35 | — |
Povijest
- 20. stoljeće
- 1918. – Baltičke države proglašavaju neovisnost od Ruskog Carstva[2]
- 1939. – Pakt Ribbentrop-Molotov; potpadaju pod sovjetsku interesnu sferu, a zatim postaju republike SSSR-a
- 1990. – Litva proglašava neovisnost od Sovjetskog Saveza[2]
- 1991. – Ostale baltičke države (Estonija i Latvija) napuštaju Sovjetski Savez
- 21. stoljeće
- 2004. – Baltičke države postaju članice Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza
- 2011. – Estonija postaje članica eurozone
- 2014. – Latvija postaje članica eurozone
- 2015. – Litva postaje članica eurozone
Vidi još
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Baltičke države". Proleksis enciklopedija. 30. rujna 2013.. https://proleksis.lzmk.hr/51822/ Pristupljeno 19. siječnja 2021.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Romuald J. Misiunas & James H. Bater (4. studenoga 2020.). "Baltic states" (engl.). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Baltic-states Pristupljeno 19. siječnja 2021.
- ↑ "Baltic Cooperation" (engl.). Ministry of Foreign Affairs. https://vm.ee/en/baltic-cooperation Pristupljeno 19. siječnja 2021.
- ↑ "Colombia and Lithuania join the OECD" (engl.). France 24. 30. svibnja 2018.. https://www.france24.com/en/20180530-colombia-lithuania-join-oecd Pristupljeno 19. siječnja 2021.
- ↑ "Home – Oficialiosios statistikos portalas". https://osp.stat.gov.lt/en
- ↑ Statistika andmebaas, pub.stat.ee, Zavod za statistike Estonije, pristupljeno 19. siječnja 2021.
- ↑ Population, population change, and key vital statistics, data.csb.gov.lv, Central Statistical Bureau of Latvia, pristupljeno 19. siječnja 2021.
- ↑ Gyventojų skaičiaus mažėjimas sulėtėjo, Lietuvoje – 2,8 mln. žmonių, vz.lt, pristupljeno 19. siječnja 2021.
Vanjske poveznice
- (engl.) Baltic states, članak na Enciklopediji Britannici