Replikacija DNK: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Replikacija DNK'''-->[[Datoteka:Dna-split.png|okvir|Replikacija DNK]] | <!--'''Replikacija DNK'''-->[[Datoteka:Dna-split.png|okvir|Replikacija DNK]] | ||
'''Replikacija DNK''', '''polimerizacija DNK''' ili '''udvostručivanje DNK''' proces je u kojem se jedna molekula [[DNK]] udvostručuje odnosno od prvotne DNK nastaju dvije istovjetne kopije. <ref name="HE">{{ | '''Replikacija DNK''', '''polimerizacija DNK''' ili '''udvostručivanje DNK''' proces je u kojem se jedna molekula [[DNK]] udvostručuje odnosno od prvotne DNK nastaju dvije istovjetne kopije. <ref name="HE">{{Citiranje web|title=replikacija|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52496|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=3. prosinca 2014.}}</ref> Događa se prilikom rasta i razmnožavanja, prije [[stanična dioba|dijeljenja stanice]].<ref name="HE"/> [[Nukleinske kiseline]] jedine su molekule u živom svijetu koje mogu stvoriti istovjetne kopije.<ref name="HE"/> | ||
Proces pojednostavnjuje dvolančana struktura DNK. Dva međusobno komplementarna i antiparalelna (suprotna) lanca u replikaciji se odvajaju slično patent-zatvaraču i otvaraju se nukleotidima iz okoline. Pri ovome neke sekvencije DNK imaju specifični afinitet za [[proteini koji vežu DNK|proteine koji vežu DNK]] (eng. DNA binding proteins) i igraju veliku ulogu u replikaciji, ali i transkripciji. | Proces pojednostavnjuje dvolančana struktura DNK. Dva međusobno komplementarna i antiparalelna (suprotna) lanca u replikaciji se odvajaju slično patent-zatvaraču i otvaraju se nukleotidima iz okoline. Pri ovome neke sekvencije DNK imaju specifični afinitet za [[proteini koji vežu DNK|proteine koji vežu DNK]] (eng. DNA binding proteins) i igraju veliku ulogu u replikaciji, ali i transkripciji. | ||
Roditeljski lanci služe kao kalupi.<ref name="HE"/> Svaki lanac iz početne DNK nalazi se u dvjema novonastalim molekulama. Svaka od dviju novosintetiziranih molekula DNK sadrži po jedan lanac roditeljske DNK i jedan lanac nove DNK (tzv. [[semikonzervativna replikacija]]). Smjer polimeriziranja roditeljskog lanca je od 5' - 3' [[kraj lanca DNK|kraja]].<ref name="medri">{{ | Roditeljski lanci služe kao kalupi.<ref name="HE"/> Svaki lanac iz početne DNK nalazi se u dvjema novonastalim molekulama. Svaka od dviju novosintetiziranih molekula DNK sadrži po jedan lanac roditeljske DNK i jedan lanac nove DNK (tzv. [[semikonzervativna replikacija]]). Smjer polimeriziranja roditeljskog lanca je od 5' - 3' [[kraj lanca DNK|kraja]].<ref name="medri">{{Citiranje web|title=DNA i replikacija|url=http://www.medri.uniri.hr/katedre/Biologija/dsi/biologija/dokumenti/pdf/Microsoft%20PowerPoint%20-%20DNA%20I%20REPLIKACIJA.pdf|work=DNA i replikacija|publisher=Medicinski fakultet u Rijeci|accessdate=3. prosinca 2014.}}</ref> | ||
Novi lanac stvaraju [[enzim|enzimi]], od kojih u replikaciji najvažniju ulogu imaju [[nukleaza]], [[ligaza]] i [[polimeraza]].<ref name="Proleksis">{{ | Novi lanac stvaraju [[enzim|enzimi]], od kojih u replikaciji najvažniju ulogu imaju [[nukleaza]], [[ligaza]] i [[polimeraza]].<ref name="Proleksis">{{Citiranje web|title=replikacija|url=http://proleksis.lzmk.hr/3346/|work=Proleksis enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=3. prosinca 2014.}}</ref> | ||
To čine tražeći komplementarnu bazu iz okoline te tvore novi lanac DNK. Baza sa roditeljskog lanca određuje bazu na novom lancu radi komplementarnosti. Na taj se način u stanici repliciranjem stvore dvije nove kopije vlastite DNK. | To čine tražeći komplementarnu bazu iz okoline te tvore novi lanac DNK. Baza sa roditeljskog lanca određuje bazu na novom lancu radi komplementarnosti. Na taj se način u stanici repliciranjem stvore dvije nove kopije vlastite DNK. | ||
| Redak 35: | Redak 35: | ||
11: topoizomeraza]] | 11: topoizomeraza]] | ||
Stupnjevi repliciranja DNK su odmatanje i razdvajanje polinukleotidnih lanaca [[dvostruka uzvojnica DNK|uzvojnice DNK]], slijedi komplementarno sparivanje baza i zatim polimeriziranje nukleotida. DNK se replicira počevši od mjesta zvanog ishodište replikacije, koje je kod malih molekula poput [[prokarioti|prokariotskih]], [[virus|virusnih]] ili [[organela|organelnih]] samo jedno, a kod [[eukarioti|eukariotskih]] organizama ih ima više tisuća. Molekulu ili njen dio koji se replicira nazivamo [[replikon (genetika)|replikon]]. Dvostruka uzvojnica se odmotava djelovanjem enzima [[topoizomeraza|topoizomeraze]] i [[DNK helikaza|DNK]] [[helikaza|helikaze]]. Područje sintetiziranja DNK nazivamo replikacijske rašlje (vilice). One se kreću od ishodišta replikacije u suprotnim pravcima.<ref name="HE"/><ref name="sumfak">{{ | Stupnjevi repliciranja DNK su odmatanje i razdvajanje polinukleotidnih lanaca [[dvostruka uzvojnica DNK|uzvojnice DNK]], slijedi komplementarno sparivanje baza i zatim polimeriziranje nukleotida. DNK se replicira počevši od mjesta zvanog ishodište replikacije, koje je kod malih molekula poput [[prokarioti|prokariotskih]], [[virus|virusnih]] ili [[organela|organelnih]] samo jedno, a kod [[eukarioti|eukariotskih]] organizama ih ima više tisuća. Molekulu ili njen dio koji se replicira nazivamo [[replikon (genetika)|replikon]]. Dvostruka uzvojnica se odmotava djelovanjem enzima [[topoizomeraza|topoizomeraze]] i [[DNK helikaza|DNK]] [[helikaza|helikaze]]. Područje sintetiziranja DNK nazivamo replikacijske rašlje (vilice). One se kreću od ishodišta replikacije u suprotnim pravcima.<ref name="HE"/><ref name="sumfak">{{Citiranje web|title=DNK|url=http://www.sumfak.unizg.hr/Upload/Oglasna%20ploca/Sumarska%20genetika/Dna%20i%20ostalo.pdf|work=Šumarska genetika|publisher=Šumarski fakultet u Zagrebu|accessdate=29. prosinca 2014.}}</ref> | ||
Vodeći lanac DNK u rašljama sintetizira se u smjeru kretanja i kontinuirano. Sinteza na ovom kalupu je 3' - 5'.<ref name="medri"/> | Vodeći lanac DNK u rašljama sintetizira se u smjeru kretanja i kontinuirano. Sinteza na ovom kalupu je 3' - 5'.<ref name="medri"/> | ||
Proces kataliziranja nukleotida katalizira enzim DNK polimeraza prema načelu komplementarnog sparivanja baza. Za razliku od vodećeg lanca, tromi (usporeni) lanac DNK sintetizira se suprotno od kretanja replikacijski rašlji i diskontinuirano.<ref name="HE"/> Sinteza na ovom kalupu je 5' - 3'.<ref name="medri"/> | Proces kataliziranja nukleotida katalizira enzim DNK polimeraza prema načelu komplementarnog sparivanja baza. Za razliku od vodećeg lanca, tromi (usporeni) lanac DNK sintetizira se suprotno od kretanja replikacijski rašlji i diskontinuirano.<ref name="HE"/> Sinteza na ovom kalupu je 5' - 3'.<ref name="medri"/> | ||
Prvo što nastane su [[Okazakijev fragment|Okazakijevi fragmenti]]. Oni su kratki ulomci DNK. Sintetiziraju se prema natrag u odnosu a smjer kretanja replikacijskih rašlji. Svaki se fragment sintetizira tako da se prvo sintetizira [[početnica (molekularna biologija)|početnica]] (klice, začetnice)<ref name="medri"/><ref name="bio">{{ | Prvo što nastane su [[Okazakijev fragment|Okazakijevi fragmenti]]. Oni su kratki ulomci DNK. Sintetiziraju se prema natrag u odnosu a smjer kretanja replikacijskih rašlji. Svaki se fragment sintetizira tako da se prvo sintetizira [[početnica (molekularna biologija)|početnica]] (klice, začetnice)<ref name="medri"/><ref name="bio">{{Citiranje web|title=početnica, starter molekula|url=http://www.gmo.hr/cro/Dodatni-sadrzaji/Pojmovnik/pocetnica-starter-molekula|work=Portal o biološkoj sigurnosti, Biosafety GMO portal|publisher=Ministarstvo zaštite i prirode Republike Hrvatske|accessdate=3. prosinca 2014.}}</ref> (kratki ulomak DNK). Proces nastavljaju DNK polimeraze, koja poslije uklanja svaku pogrešno ugrađeni nukleotid u DNK. Nukleaze i polimeraze potom uklanjaju početnice. Djelovanjem DNK ligaze spajaju se Okazakijevi fragmenti.<ref name="medri"/> Za razliku od DNK gdje postoji sustav koji popravlja pogreške, čime se osigurava istovjetnost kopije, kod RNK toga nema zbog čega se kod nekih organizama poput [[RNK virus|RNK virusa]] razvijaju česte [[mutacija|mutacije]].<ref name="HE"/> | ||
Posljednja izmjena od 2. prosinac 2021. u 02:28
Replikacija DNK, polimerizacija DNK ili udvostručivanje DNK proces je u kojem se jedna molekula DNK udvostručuje odnosno od prvotne DNK nastaju dvije istovjetne kopije. [1] Događa se prilikom rasta i razmnožavanja, prije dijeljenja stanice.[1] Nukleinske kiseline jedine su molekule u živom svijetu koje mogu stvoriti istovjetne kopije.[1]
Proces pojednostavnjuje dvolančana struktura DNK. Dva međusobno komplementarna i antiparalelna (suprotna) lanca u replikaciji se odvajaju slično patent-zatvaraču i otvaraju se nukleotidima iz okoline. Pri ovome neke sekvencije DNK imaju specifični afinitet za proteine koji vežu DNK (eng. DNA binding proteins) i igraju veliku ulogu u replikaciji, ali i transkripciji.
Roditeljski lanci služe kao kalupi.[1] Svaki lanac iz početne DNK nalazi se u dvjema novonastalim molekulama. Svaka od dviju novosintetiziranih molekula DNK sadrži po jedan lanac roditeljske DNK i jedan lanac nove DNK (tzv. semikonzervativna replikacija). Smjer polimeriziranja roditeljskog lanca je od 5' - 3' kraja.[2]
Novi lanac stvaraju enzimi, od kojih u replikaciji najvažniju ulogu imaju nukleaza, ligaza i polimeraza.[3]
To čine tražeći komplementarnu bazu iz okoline te tvore novi lanac DNK. Baza sa roditeljskog lanca određuje bazu na novom lancu radi komplementarnosti. Na taj se način u stanici repliciranjem stvore dvije nove kopije vlastite DNK.
Transkripcija u RNK lanac za razliku od replikacije DNK, uključuje bazu uracil (U) na mjestima gdje bi se, u DNK lancu, pojavio timin (T).
crvena brojka 1: tromi lanac
crvena brojka 2: vodeći lanac
3: DNK polimeraza (Polα)
4: DNK ligaza
5: DNK početnica
6: DNK primaza
7: Okazakijev fragment
8: DNK polimeraza (Polδ)
9: helikaza
10: proteini koji vežu DNK
11: topoizomeraza
Stupnjevi repliciranja DNK su odmatanje i razdvajanje polinukleotidnih lanaca uzvojnice DNK, slijedi komplementarno sparivanje baza i zatim polimeriziranje nukleotida. DNK se replicira počevši od mjesta zvanog ishodište replikacije, koje je kod malih molekula poput prokariotskih, virusnih ili organelnih samo jedno, a kod eukariotskih organizama ih ima više tisuća. Molekulu ili njen dio koji se replicira nazivamo replikon. Dvostruka uzvojnica se odmotava djelovanjem enzima topoizomeraze i DNK helikaze. Područje sintetiziranja DNK nazivamo replikacijske rašlje (vilice). One se kreću od ishodišta replikacije u suprotnim pravcima.[1][4]
Vodeći lanac DNK u rašljama sintetizira se u smjeru kretanja i kontinuirano. Sinteza na ovom kalupu je 3' - 5'.[2] Proces kataliziranja nukleotida katalizira enzim DNK polimeraza prema načelu komplementarnog sparivanja baza. Za razliku od vodećeg lanca, tromi (usporeni) lanac DNK sintetizira se suprotno od kretanja replikacijski rašlji i diskontinuirano.[1] Sinteza na ovom kalupu je 5' - 3'.[2]
Prvo što nastane su Okazakijevi fragmenti. Oni su kratki ulomci DNK. Sintetiziraju se prema natrag u odnosu a smjer kretanja replikacijskih rašlji. Svaki se fragment sintetizira tako da se prvo sintetizira početnica (klice, začetnice)[2][5] (kratki ulomak DNK). Proces nastavljaju DNK polimeraze, koja poslije uklanja svaku pogrešno ugrađeni nukleotid u DNK. Nukleaze i polimeraze potom uklanjaju početnice. Djelovanjem DNK ligaze spajaju se Okazakijevi fragmenti.[2] Za razliku od DNK gdje postoji sustav koji popravlja pogreške, čime se osigurava istovjetnost kopije, kod RNK toga nema zbog čega se kod nekih organizama poput RNK virusa razvijaju česte mutacije.[1]
Referencije[uredi]
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
Vanjske poveznice[uredi]
- Kemijsko tehnološki fakultet u Splitu Replikacija, transkripcija, translacija
- Šumarski fakultet u Zagrebu Osnove nasljeđivanja