Raketiranje Zagreba 1995.: razlika između inačica
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
'''Raketiranje Zagreba''' označava dva [[M-87 Orkan|raketna]] napada [[kasetne bombe|kasetnim bombama]] kojega su počinili 2. i 3. svibnja [[1995.]] [[RSK|pobunjeni Srbi]] na civilne ciljeve u [[Zagreb]]u. U napadu je ubijeno sedam, a ranjeno najmanje 200 [[Hrvatska|hrvatskih]] civila. | '''Raketiranje Zagreba''' označava dva [[M-87 Orkan|raketna]] napada [[kasetne bombe|kasetnim bombama]] kojega su počinili 2. i 3. svibnja [[1995.]] [[RSK|pobunjeni Srbi]] na civilne ciljeve u [[Zagreb]]u. U napadu je ubijeno sedam, a ranjeno najmanje 200 [[Hrvatska|hrvatskih]] civila. | ||
Među poginulima je bio Luka Skračić, student prve godine filmske režije,<ref>[http://www.snimanje.adu.hr/stivo/tekst03.html Odsjek snimanja ADU Zagreb] Snimatelji i akademici u Domovinskom ratu</ref> a među ranjenima hrvatska primabalerina [[Almira Osmanović]] i još 17 drugih balerina i baletana koje je napad zatekao u baletnoj dvorani [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] na Mažuranićevom trgu.<ref name="Večernji">{{ | Među poginulima je bio Luka Skračić, student prve godine filmske režije,<ref>[http://www.snimanje.adu.hr/stivo/tekst03.html Odsjek snimanja ADU Zagreb] Snimatelji i akademici u Domovinskom ratu</ref> a među ranjenima hrvatska primabalerina [[Almira Osmanović]] i još 17 drugih balerina i baletana koje je napad zatekao u baletnoj dvorani [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] na Mažuranićevom trgu.<ref name="Večernji">{{Citiranje web|author=Foto: Arhiva VL |url=http://www.vecernji.hr/regije/almira-osmanovic-taj-dan-nikada-necu-zaboraviti-clanak-134420 |title=Almira Osmanović: Taj dan nikada neću zaboraviti - Večernji.hr |publisher=Vecernji.hr |date= |accessdate=3. svibnja 2014.}}</ref><ref name="TZZG">[http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=159&l=h&solo=1212 U znak sjećanja. Otvoren Memorijalni centar granatiranja Zagreba 1991.-1995. ], 3. lipnja 2013., TZ Grada Zagreba, pristupljeno 14. rujna 2014.</ref> | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Napad je proveden kao odmazda za vojni poraz pobunjenih Srba tijekom [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]]. Zagreb je bio najveći u nizu od nekoliko hrvatskih gradova pogođenim raketnim napadima. | Napad je proveden kao odmazda za vojni poraz pobunjenih Srba tijekom [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]]. Zagreb je bio najveći u nizu od nekoliko hrvatskih gradova pogođenim raketnim napadima. | ||
[[Datoteka:Vlaska Draskoviceva Zg 0409.jpg|mini|Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice]] | [[Datoteka:Vlaska Draskoviceva Zg 0409.jpg|mini|Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice]] | ||
Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su [[2. svibnja]] na križanje [[Vlaška ulica|Vlaške]] i Draškovićeve ulice, a dan potom i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]], na [[Zrinjevac]] te pokraj Doma umirovljenika Centar,<ref>{{ | Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su [[2. svibnja]] na križanje [[Vlaška ulica|Vlaške]] i Draškovićeve ulice, a dan potom i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]], na [[Zrinjevac]] te pokraj Doma umirovljenika Centar,<ref>{{Citiranje web|author=Foto: Screenshot youtube |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/na-danasnji-dan-prije-17-godina-pobunjeni-srbi-raketirali-zagreb-clanak-404686 |title=Na današnji dan prije 17 godina pobunjeni Srbi raketirali Zagreb - Večernji.hr |publisher=Vecernji.hr |date= |accessdate=3. svibnja 2014.}}</ref> na središte grada, [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] te [[Zračna luka Zagreb|zračna luka Pleso]].<ref name="Večernji"/> | ||
Napad je naredio [[Milan Martić]], čime se kasnije hvalio pred kamerama. To je služilo kao dokaz koji je pomogao osudi je na [[MKSJ|Haškom sudu]] sa kaznom od 35 godina zatvora. U presudi [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] iznosi se da su kasetni projektili iz [[M-87 Orkan|VBR Orkan]] kojima je gađan Zagreb neselektivno oružje, gdje se zasipava elipsa površine 160 x 180 metara radi djelovanja protiv ljudi, pri čemu je - obzirom da su rakete ispaljivane s krajnjeg dometa - odstupanje raketa od nominalnog cilja čak 1 km. Polazeći od takvih činjenica, Sud zaključuje da je raketiranje koje je naredio predsjednik tzv. [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] Milan Martić namjerno poduzeto protiv civila kao ciljeva napada, a u svrhu širenja terora među civilnim stanovništvom.<ref>Službene stranice Suda za ratne zločine počinjene na području Bivše Jugoslavije: [http://www.icty.org/case/martic/4 „Martić (IT-95-11) ''<nowiki/>'Republika Srpska Krajina'“''], v. osobito str. 89 - 97 presude žalbenog vijeća od 8. listopada 2008.</ref> | Napad je naredio [[Milan Martić]], čime se kasnije hvalio pred kamerama. To je služilo kao dokaz koji je pomogao osudi je na [[MKSJ|Haškom sudu]] sa kaznom od 35 godina zatvora. U presudi [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] iznosi se da su kasetni projektili iz [[M-87 Orkan|VBR Orkan]] kojima je gađan Zagreb neselektivno oružje, gdje se zasipava elipsa površine 160 x 180 metara radi djelovanja protiv ljudi, pri čemu je - obzirom da su rakete ispaljivane s krajnjeg dometa - odstupanje raketa od nominalnog cilja čak 1 km. Polazeći od takvih činjenica, Sud zaključuje da je raketiranje koje je naredio predsjednik tzv. [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] Milan Martić namjerno poduzeto protiv civila kao ciljeva napada, a u svrhu širenja terora među civilnim stanovništvom.<ref>Službene stranice Suda za ratne zločine počinjene na području Bivše Jugoslavije: [http://www.icty.org/case/martic/4 „Martić (IT-95-11) ''<nowiki/>'Republika Srpska Krajina'“''], v. osobito str. 89 - 97 presude žalbenog vijeća od 8. listopada 2008.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 2. prosinac 2021. u 01:42
Raketiranje Zagreba označava dva raketna napada kasetnim bombama kojega su počinili 2. i 3. svibnja 1995. pobunjeni Srbi na civilne ciljeve u Zagrebu. U napadu je ubijeno sedam, a ranjeno najmanje 200 hrvatskih civila.
Među poginulima je bio Luka Skračić, student prve godine filmske režije,[1] a među ranjenima hrvatska primabalerina Almira Osmanović i još 17 drugih balerina i baletana koje je napad zatekao u baletnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta na Mažuranićevom trgu.[2][3]
Povijest
Napad je proveden kao odmazda za vojni poraz pobunjenih Srba tijekom Operacije Bljesak. Zagreb je bio najveći u nizu od nekoliko hrvatskih gradova pogođenim raketnim napadima.
Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice, a dan potom i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj Hrvatskog narodnog kazališta, na Zrinjevac te pokraj Doma umirovljenika Centar,[4] na središte grada, ADU te zračna luka Pleso.[2]
Napad je naredio Milan Martić, čime se kasnije hvalio pred kamerama. To je služilo kao dokaz koji je pomogao osudi je na Haškom sudu sa kaznom od 35 godina zatvora. U presudi Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iznosi se da su kasetni projektili iz VBR Orkan kojima je gađan Zagreb neselektivno oružje, gdje se zasipava elipsa površine 160 x 180 metara radi djelovanja protiv ljudi, pri čemu je - obzirom da su rakete ispaljivane s krajnjeg dometa - odstupanje raketa od nominalnog cilja čak 1 km. Polazeći od takvih činjenica, Sud zaključuje da je raketiranje koje je naredio predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine Milan Martić namjerno poduzeto protiv civila kao ciljeva napada, a u svrhu širenja terora među civilnim stanovništvom.[5]
Spomen
- spomen-ploča žrtvama napada
- 3. lipnja 2013. otvoren je Memorijalni centar granatiranja Zagreba 1991.-1995.[3]
Izvori
- ↑ Odsjek snimanja ADU Zagreb Snimatelji i akademici u Domovinskom ratu
- ↑ 2,0 2,1 2,2 {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},]]}},