Miozin: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Miozin'''-->[[Datoteka:Myosine.gif|minijatura|Dio strukture miozina II.]]
<!--'''Miozin'''-->[[Datoteka:Myosine.gif|minijatura|Dio strukture miozina II.]]
'''Miozin''' je [[bjelančevina]] koja se nalazi u [[mišići]]ma čovjeka i životinja.<ref>Generalić, Eni. "Miozin." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. {Datum pristupa}. <http://glossary.periodni.com>.</ref> Druga bjelančevina je [[aktin]]. [[Mikrofilamenti|Mikrofilamente]] dijelimo na miozinske i aktinske,<ref name="HE-mikrofilamenti">{{Citiraj web|author=|title=mikrofilamenti|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> a obje bjelančevine nalazimo u svakoj [[sarkomera|sarkomeri]].
'''Miozin''' je [[bjelančevina]] koja se nalazi u [[mišići]]ma čovjeka i životinja.<ref>Generalić, Eni. "Miozin." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. {Datum pristupa}. <http://glossary.periodni.com>.</ref> Druga bjelančevina je [[aktin]]. [[Mikrofilamenti|Mikrofilamente]] dijelimo na miozinske i aktinske,<ref name="HE-mikrofilamenti">{{Citiranje weba|author=|title=mikrofilamenti|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> a obje bjelančevine nalazimo u svakoj [[sarkomera|sarkomeri]].


Miozin je bjelančevina odgovorna za elastičnost i [[mišićna kontrakcija|stezanje]] mišića, koja se zbiva na način da debele miozinske niti klize međusobno s tankim aktinskim nitima.<ref name="HE-miozin">{{Citiraj web|author=|title=miozin|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41101|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> Time se mijenja konformacija miozina, a pokreće ju [[hidroliza]] [[adenozin-trifosfat]]a (ATP).<ref name="HE-miozin"/> Miozin uz aktin tvori [[diobeno vreteno]] u [[stanična dioba|staničnoj diobi]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 31</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref>
Miozin je bjelančevina odgovorna za elastičnost i [[mišićna kontrakcija|stezanje]] mišića, koja se zbiva na način da debele miozinske niti klize međusobno s tankim aktinskim nitima.<ref name="HE-miozin">{{Citiranje weba|author=|title=miozin|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41101|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> Time se mijenja konformacija miozina, a pokreće ju [[hidroliza]] [[adenozin-trifosfat]]a (ATP).<ref name="HE-miozin"/> Miozin uz aktin tvori [[diobeno vreteno]] u [[stanična dioba|staničnoj diobi]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 31</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref>


Građen je od šest [[polipeptidi|polipeptidnih lanaca]] i relativne je molekularne mase oko 500 000, što ga čini velikom molekulom. U mišiću miozin predstavlja blizu polovice suhe tvari.<ref name="HE-miozin"/>
Građen je od šest [[polipeptidi|polipeptidnih lanaca]] i relativne je molekularne mase oko 500 000, što ga čini velikom molekulom. U mišiću miozin predstavlja blizu polovice suhe tvari.<ref name="HE-miozin"/>

Posljednja izmjena od 1. prosinac 2021. u 09:19

Dio strukture miozina II.

Miozin je bjelančevina koja se nalazi u mišićima čovjeka i životinja.[1] Druga bjelančevina je aktin. Mikrofilamente dijelimo na miozinske i aktinske,[2] a obje bjelančevine nalazimo u svakoj sarkomeri.

Miozin je bjelančevina odgovorna za elastičnost i stezanje mišića, koja se zbiva na način da debele miozinske niti klize međusobno s tankim aktinskim nitima.[3] Time se mijenja konformacija miozina, a pokreće ju hidroliza adenozin-trifosfata (ATP).[3] Miozin uz aktin tvori diobeno vreteno u staničnoj diobi.[4][5]

Građen je od šest polipeptidnih lanaca i relativne je molekularne mase oko 500 000, što ga čini velikom molekulom. U mišiću miozin predstavlja blizu polovice suhe tvari.[3]

Spada u vlaknaste (fibrilne) bjelančevine, strukturne bjelančevine u animalnom tkivu, netopive u vodi.

Izvori

  1. ↑ Generalić, Eni. "Miozin." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. {Datum pristupa}. <http://glossary.periodni.com>.
  2. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. ↑ 3,0 3,1 3,2
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 31
  5. ↑ Stanični ciklus eukariota, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Miozin&oldid=360367"