Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mikrofilament: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Mikrofilament'''-->[[Datoteka:MEF microfilaments.jpg|minijatura|Aktinski mikrofilamenti]]
<!--'''Mikrofilament'''-->[[Datoteka:MEF microfilaments.jpg|minijatura|Aktinski mikrofilamenti]]
'''Mikrofilamenti''' su tanke [[bjelančevina|bjelančevinske]] niti. Zbog toga što su premalene (7&nbsp;nm)<ref name="PBF-4"/> da bi se mogle zamijetiti [[svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]], otkrivene su [[elektronski mikroskop|elektronskom mikroskopijom]].<ref name="proleksis">{{Citiraj web|author=|title=mikrofilamenti, Proleksis enciklopedija|url=http://proleksis.lzmk.hr/36966/|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref>
'''Mikrofilamenti''' su tanke [[bjelančevina|bjelančevinske]] niti. Zbog toga što su premalene (7&nbsp;nm)<ref name="PBF-4"/> da bi se mogle zamijetiti [[svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]], otkrivene su [[elektronski mikroskop|elektronskom mikroskopijom]].<ref name="proleksis">{{Citiranje weba|author=|title=mikrofilamenti, Proleksis enciklopedija|url=http://proleksis.lzmk.hr/36966/|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref>


Uglavnom su građene od [[aktin]]a. Građeni su od dva međusobno isprepletena lanca aktina i nalazimo ih u [[citoplazma|citoplazmi]] kod svih stanica,<ref name="proleksis"/> gdje su povezani aktin-veznim bjelančevinama u snopove ili mrežu.<ref name="PBF-4"/> Najveća gustoća mikrofilamenta je kod [[stanična membrana|stanične membrane]].<ref name="PBF-4"/> Često se javljaju skupa s [[mikrotubul|mikrocjevčicama]], naprimjer, u [[rana profaza|ranoj profazi]] neposredno ispod [[plazmatska membrana|plazmatske membrane]] nastaje gusti snop [[mikrotubul|mikrocjevčica]] i mikrofilamenata u obliku [[predprofazni prsten|predprofaznog prstena]] koji podupiru [[fragmosom]].<ref name="PBF">[http://www.pbf.unizg.hr/hr/content/download/27698/107543/version/1/file/Vje%C5%BEba+8.pdf Vježba 8 - Mitoza], PBF</ref>
Uglavnom su građene od [[aktin]]a. Građeni su od dva međusobno isprepletena lanca aktina i nalazimo ih u [[citoplazma|citoplazmi]] kod svih stanica,<ref name="proleksis"/> gdje su povezani aktin-veznim bjelančevinama u snopove ili mrežu.<ref name="PBF-4"/> Najveća gustoća mikrofilamenta je kod [[stanična membrana|stanične membrane]].<ref name="PBF-4"/> Često se javljaju skupa s [[mikrotubul|mikrocjevčicama]], naprimjer, u [[rana profaza|ranoj profazi]] neposredno ispod [[plazmatska membrana|plazmatske membrane]] nastaje gusti snop [[mikrotubul|mikrocjevčica]] i mikrofilamenata u obliku [[predprofazni prsten|predprofaznog prstena]] koji podupiru [[fragmosom]].<ref name="PBF">[http://www.pbf.unizg.hr/hr/content/download/27698/107543/version/1/file/Vje%C5%BEba+8.pdf Vježba 8 - Mitoza], PBF</ref>


Mikrofilamenti su redovna pojava u [[eukarioti|eukariotskim]] stanicama gdje su stalni dio građe ([[citoskelet|stanični kostur]]), kao što su [[mišićne stanice]]. Ondje tvore [[miofibrila|miofibrile]], nositelje mišićne [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]].<ref name="HE">{{Citiraj web|author=|title=mikrofilamenti, Hrvatska enciklopedija|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> Važni su dio staničnog kostura. Mikrofilamenti i intermedijarni filamenti tvore mrežu niti koja se pruža kroz stanicu, a mikrotubuli su potporni nosači unutar citoplazme.<ref name="PBF-4">{{Citiraj web|title=Citoskelet eukariotske stanice, str. 59; Mikrofilamenti li aktinski filamenti, str. 61-62|author=|url=http://www.pbf.unizg.hr/content/download/27544/106980/version/1/file/Vje%C5%BEba+4.pdf|work=Praktikum iz Biologija I|publisher=PBF Zagreb|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> Pojavljuju se i u stanicama koje mijenjaju oblik ili se moraju kretati.<ref name="proleksis"/>
Mikrofilamenti su redovna pojava u [[eukarioti|eukariotskim]] stanicama gdje su stalni dio građe ([[citoskelet|stanični kostur]]), kao što su [[mišićne stanice]]. Ondje tvore [[miofibrila|miofibrile]], nositelje mišićne [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]].<ref name="HE">{{Citiranje weba|author=|title=mikrofilamenti, Hrvatska enciklopedija|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> Važni su dio staničnog kostura. Mikrofilamenti i intermedijarni filamenti tvore mrežu niti koja se pruža kroz stanicu, a mikrotubuli su potporni nosači unutar citoplazme.<ref name="PBF-4">{{Citiranje weba|title=Citoskelet eukariotske stanice, str. 59; Mikrofilamenti li aktinski filamenti, str. 61-62|author=|url=http://www.pbf.unizg.hr/content/download/27544/106980/version/1/file/Vje%C5%BEba+4.pdf|work=Praktikum iz Biologija I|publisher=PBF Zagreb|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> Pojavljuju se i u stanicama koje mijenjaju oblik ili se moraju kretati.<ref name="proleksis"/>


Glavna organizacijska središta [[mikrotubuli|mikrotubula]] i mikrofilamenata u [[stanica|stanici]] su stanična tjelešca koja zovemo [[centrosom]]i.<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 24-25</ref> Mikrofilamenti imaju ulogu u strujanju citoplazme i prijenosu tvari unutar nje, osim toga imaju vrlo važnu ulogu u stvaranju [[diobeno vreteno|diobenog vretena]] za vrijeme [[stanična dioba|diobe stanice]]. Postoje dokazi da imaju ulogu i u ameboidnom kretanju iako to nije još u potpunosti razjašnjeno. [[Intermedijarni mikrofilamenti]] su veličinom manji od mikrofilamenata, a omogućuju vraćanje stanice u svoj prirodan oblik.
Glavna organizacijska središta [[mikrotubuli|mikrotubula]] i mikrofilamenata u [[stanica|stanici]] su stanična tjelešca koja zovemo [[centrosom]]i.<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 24-25</ref> Mikrofilamenti imaju ulogu u strujanju citoplazme i prijenosu tvari unutar nje, osim toga imaju vrlo važnu ulogu u stvaranju [[diobeno vreteno|diobenog vretena]] za vrijeme [[stanična dioba|diobe stanice]]. Postoje dokazi da imaju ulogu i u ameboidnom kretanju iako to nije još u potpunosti razjašnjeno. [[Intermedijarni mikrofilamenti]] su veličinom manji od mikrofilamenata, a omogućuju vraćanje stanice u svoj prirodan oblik.

Posljednja izmjena od 1. prosinac 2021. u 09:13

Aktinski mikrofilamenti

Mikrofilamenti su tanke bjelančevinske niti. Zbog toga što su premalene (7 nm)[1] da bi se mogle zamijetiti svjetlosnim mikroskopom, otkrivene su elektronskom mikroskopijom.[2]

Uglavnom su građene od aktina. Građeni su od dva međusobno isprepletena lanca aktina i nalazimo ih u citoplazmi kod svih stanica,[2] gdje su povezani aktin-veznim bjelančevinama u snopove ili mrežu.[1] Najveća gustoća mikrofilamenta je kod stanične membrane.[1] Često se javljaju skupa s mikrocjevčicama, naprimjer, u ranoj profazi neposredno ispod plazmatske membrane nastaje gusti snop mikrocjevčica i mikrofilamenata u obliku predprofaznog prstena koji podupiru fragmosom.[3]

Mikrofilamenti su redovna pojava u eukariotskim stanicama gdje su stalni dio građe (stanični kostur), kao što su mišićne stanice. Ondje tvore miofibrile, nositelje mišićne kontrakcije.[4] Važni su dio staničnog kostura. Mikrofilamenti i intermedijarni filamenti tvore mrežu niti koja se pruža kroz stanicu, a mikrotubuli su potporni nosači unutar citoplazme.[1] Pojavljuju se i u stanicama koje mijenjaju oblik ili se moraju kretati.[2]

Glavna organizacijska središta mikrotubula i mikrofilamenata u stanici su stanična tjelešca koja zovemo centrosomi.[5] Mikrofilamenti imaju ulogu u strujanju citoplazme i prijenosu tvari unutar nje, osim toga imaju vrlo važnu ulogu u stvaranju diobenog vretena za vrijeme diobe stanice. Postoje dokazi da imaju ulogu i u ameboidnom kretanju iako to nije još u potpunosti razjašnjeno. Intermedijarni mikrofilamenti su veličinom manji od mikrofilamenata, a omogućuju vraćanje stanice u svoj prirodan oblik.

Glavne zadaće aktinskih mikrofilamenata su održavanje oblika stanice, promjene oblika stanice, mišićna kontrakcija, pokretanje (strujanje) citoplazme i dioba stanice (tvorba kontraktilnog prstena).[1]

Mikrofilamente dijelimo na aktinske i miozinske mikrofilamente.[4]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Citoskelet eukariotske stanice, str. 59; Mikrofilamenti li aktinski filamenti, str. 61-62". Praktikum iz Biologija I. PBF Zagreb. http://www.pbf.unizg.hr/content/download/27544/106980/version/1/file/Vje%C5%BEba+4.pdf Pristupljeno 16. veljače 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "mikrofilamenti, Proleksis enciklopedija". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://proleksis.lzmk.hr/36966/ Pristupljeno 16. veljače 2015. 
  3. Vježba 8 - Mitoza, PBF
  4. 4,0 4,1 "mikrofilamenti, Hrvatska enciklopedija". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746 Pristupljeno 16. veljače 2015. 
  5. Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 24-25
Sadržaj